Društvo

VELIKO ISTRAŽIVANJE GFK

Slavonci među siromašnijima u Hrvatskoj, ali odani tradiciji i Crkvi

Današnji Glas Slavonije donosi rezultate anekta najveće agencije za istraživanje u Hrvatskoj, GfK, provedenih u posljednjih godinu dana.

Slavonci među najsiromašnijima u Hrvatskoj   FOTO:Marko Mrkonjić / Pixell
Piše: Glas Slavonije / Republika

Rezultati su dijelom detektirali razmišljanja i navike stanovništva različitih dijelova Hrvatske, a na kraju su pokazali da stanovništvo šireg osječkog područja najmanje vjeruju Vladi, privrženo je Crkvi, a nakon Istrijana najčešće odlaze u šoping u inozemstvo.

Jedno od posljednjih istraživanja je ono o tome u kojoj bi inozemnoj državi najradije živjeli hrvatski građani, a pokazalo je da stanovnici osječkog područja preferiraju Njemačku, za koju bi se već danas odlučilo 22 posto njih. Recimo kako se Njemačka smatra najzanimljivijom osobama kojima je život determiniran prošlošću i tradicijom. U životu im je jako važno poštovanje predaka, mir i harmonija, poštuju tradicionalne spolne uloge. Oni su okrenuti vjeri, moralu, ispunjavaju svoje obveze, važna im je iskrenost, pa bi se ovim riječima mogao opisati i mentalitet stanovništva tog dijela Hrvatske.

MALI PRIHODI I SLABO POZNAVANJE STRANIH JEZIKA

Prema prihodima i troškovima u protekloj godini, stanovništvo osječkog područja ima najniže prihode s prosječnih 5.280 kuna mjesečno. Zanimljivo je i kako je u ovom dijelu Hrvatske tek 1,4 posto stanovništva koje ostvaruje veće prihode od potrebnih. Možda je i to razlog što premijeru Zoranu Milanoviću upravo najmanje vjeruju Slavonci. No, stanovništvo Osijeka ima najveće povjerenje prema Crkvi i upravo na ovom području svoju lojalnost Crkvi priznaje 64 posto ispitanika, donosi Glas Slavonije.

Marko Mrkonjić / Pixell 

Ne baš pohvalno za stanovništvo ovog dijela Hrvatske je i istraživanje o poznavanju stranih jezika koje kaže kako samo 51 posto Slavonaca zna neki strani jezik, a dok tijekom godine u Hrvatskoj približno 56 posto ispitanika pročita bar jednu knjigu, stanovništvo istočne Hrvatske opet je na začelju ljestvice jer se ovdje statistika spušta na samo 47 posto onih koji jednom godišnje čitaju. No, znatno smo bolji u korištenju interneta. Tako se u istraživanju o informatičkoj pismenosti u Hrvatskoj pokazalo da internet danas koristi oko dvije trećine građana starijih od 15 godina, a na osječkom području ga koristi 56 posto stanovništva, ali stanovništvo hrvatskog istoka najmanje koristi elektronsku poštu. No, zato se Osijek može pohvaliti i da je u nečemu prvi. Naime, kao izvor informacija Osječani na prvo mjesto stavljaju televiziju koju gleda čak 79 posto stanovnika.

SLAVONCI OBZIRNI PREMA KRUHU

Neke procjene govore da se u Hrvatskoj godišnje baci kruha u vrijednosti od oko 600 milijuna eura, a ispitivanje kućanstava pokazalo je da se tek u njih oko 40% uglavnom pojede sav kupljeni kruh. Najviša razina iskorištenosti kupljenog kruha je u Istri s Primorjem – potroši se 54%, slijedi Lika/Kordun/Banovina – potroši se 53%, pa Slavonija – gdje se potroši 44% kupljenog kruha. Najmanja iskorištenost kupljenog kruha je u Dalmaciji (35%) i Zagrebu s okolicom (37%). Odlaganje kruha kao sekundarne sirovine najviše bi podržali u Dalmaciji (87%), a slijede Istra s Primorjem (82%) te Slavonija (81%).