EU

EUROPA 2020

Strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Tijekom 2010.godine donesena je strategija ''Europa 2020'' kao svojevrsni odgovor na gospodarsku i socijalnu krizu koja je obuhvatila značajan broj zemalja Europske unije, ali i na pitanje gdje EU želi biti za deset godina – 2020. Europa se u navedenih deset godina promatra kao zajednica gdje se ostvaruju visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti.

Piše: Republika.eu

Pozadina Strategije

Ne samo u krizi, već i prije njene eskalacije, postojala su mnoga područja u kojima EU nije dovoljnom brzinom napredovala u usporedbi s ostatkom svijeta.

Europska prosječna stopa rasta bila je strukturno niža od prosječne stope rasta njenih glavnih ekonomskih partnera najviše kao posljedica nižih ulaganja u istraživanje i razvoj te nedovoljne pažnje usmjerene prema inovacijama.

Stopa zaposlenosti u prosjeku 69% za stanovništvo dobi između 20-64 godine su niže od onih u ostalim ekonomijama. Prosječno gledano, Europljani u prosjeku rade 10% sati manje od radnika uJapanu ili SAD-u.

Evidentno je da dolazi do ubrzanog starenja stanovništva zbog situacije gdje se baby-boom generacija umirovljuje, a time radno aktivno stanovništvo EU smanjuje. Dakle, manji broj radno aktivnog stanovništva zajedno s većim udjelom umirovljenika dodatno će opteretiti sustav socijalne skrbi.

Kako su sva gospodarstva zemalja članica izrazito međuovisna potrebno je djelovanje na razini cijele Unije pa i zbog činjenice da države poput Kine i Indije sve više kapitala ulažu u istraživanja i nove tehnologije. Također, globalne financije se još uvijek oporavljaju od udara krize, a s druge strane, klimatski izazovi zahtjevaju drastičnije ciljeve.

Prioriteti i ciljevi Strategije

Ova strategija je i temelj razvijanja politika te programa na razini Unije, tako i uskoro Hrvatskoj dostupnih instrumenata kohezijske politike – strukturnih i kohezijskog fonda. Novi programi za slijedeće financijsko razdoblje 2014-2020, kao što je Horizon 2020 (koji zamjenjuje FP7), prate donesenu strategiju te su ciljevi i prioriteti u sinergiji.

Strategiju čine tri međusobno nadopunjavajuća prioriteta

I)      Pametan rast (smart growth) koji se postiže razvojem ekonomije temeljene na znanju i inovacijama

II)   Održiv rast (sustainable growth), odnosno, ekonomije koja učinkovito koristi resurse povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije

III)   Uključiv rast (inclusive growth) koji njeguje visoku stopu zaposlenosti te društvenu i teritorijalnu povezanost

Unutar strategije definirani su slijedeći glavni međusobno povezani ciljevi:

·         Zaposlenost 75% stanovništva u dobi između 20-64 godine

·         3% BDP-a osigurano za istraživanje i razvoj

·         Osigurati ''20/20/20'' klimatsko energetske ciljeve

·      Smanjenje na manje od 10% osoba koje rano napuštaju školovanje i najmanje 40% mladih koji su završili treći stupanj obrazovanja

·         20 milijuna ljudi manje na razini EU u opasnosti od siromaštva

Ciljevi su povezani na način da primjerice povećanje razine obrazovanja povećava zapošljivost, dok samo povećanje razine zapošljivosti pomaže smanjenju siromaštva. Veća pozornost i financijska sredstva usmjerena prema inovacijama u svim sektorima gospodarstva doprinose otvaranju novih, održivih radnih mjesta. Samim time dolazi do jačanja konkurentnosti.

Kako bi se postigli temeljni ciljevi Strategije, predloženo je zemljama članicama da iste pretvore u nacionalne ciljeve. Za ostvarenje rezultata biti će potrebno snažnije ekonomsko upravljanje.

Navedeni ciljevi se referiraju na utvrđena tri prioriteta pametnog, održivog i uključivog rasta, no za razradu i postizanje tih ciljeva potrebne su razne aktivnosti gdje je unutar Strategije predstavljeno sedam predvodničkih inicijativa (flagship initiatives) koje će poduprijeti napredak u okviru svake utvrđene prioritetne teme:

Unija inovacija (Innovation Union) s ciljem unapređenja uvjeta i dostupnosti financijskih sredstava za istraživanje i inovacije koje bi stvarale novu vrijednost ali i rast te nova radna mjesta

Mladi u pokretu (Youth on the move) s ciljem rasta učinkovitosti obrazovanog sustava te lakši pristup mladih ka tržištu rada.

Digitalni program za Europu (A digital agenda for Europe) s ciljem snažnijeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti istog za tvrtke, ali i kućanstva.

Resursno učinkovita Europa (Resource efficient Europe) gdje se ide prema smanjenju korištenja ugljena i povećanju udjela obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji, odnosno, promicanju energetske učinkovitosti

Industrijska politika za globalizacijsko doba (An industrial policy for globalisation era)  prvenstveno u smjeru razvoja snažne i održive konkurentne industrije s posebnom pažnjom prema malim i srednjim poduzetnicima.

Program za nove vještine i radna mjesta (An agenda for new skills and jobs) u smjeru modernizacije tržišta rada, stvaranje ponude prema potražnji radnih mjesta te mobilnost radne snage.

Europska platforma protiv siromaštva (European platform against poverty) sa svrhom jačanja društvene i teritorijalne povezanosti u smjeru omogućavanja ugroženim skupinama dostojanstvenog života i aktivnog sudjelovanja u društvenim procesima.

Unatoč razlikama u stupnju razvijenosti te standardu života, Europska komisija predložene ciljeve smatra jednako relevantnima za sve države članice. Strategija ''Europa 2020'' predstavlja viđenje Europe u slijedećem razdoblju odnosno koje ciljeve teži dostići do 2020.

Potpora provođenju Strategije

Europsko vijeće će voditi strategiju, obzirom da je ono tijelo koje osigurava integraciju politika na razini EU te upravlja međuovisnošću između država članica.

Dok horizontalno nadzire provedbu programa Europa 2020., Europsko će se vijeće na svojim budućim sastancima usmjeriti na specifične teme (primjerice istraživanje i inovacije te vještine), dajući na taj način smjernice i nužne poticaje.

Relevantne skupine u vijeću radit će na provođenju programa Europa 2020. te postizanju ciljeva u poljima za koja su odgovorne. U okviru predvodničkih inicijativa, države članice bit će pozvane da unaprijede razmjenu informacija o politici vezanih uz dobru praksu unutar različitih skupina u Vijeću.

Europska će komisija nadzirati situaciju na godišnjoj osnovi na temelju niza pokazatelja općeg napretka prema ciljevima pametne, zelene i uključive ekonomije koja omogućuje visoku stopu zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti.

Podnosit će godišnji izvještaj o provedbi strategije Europa 2020., s fokusom na napretku prema ostvarenju dogovorenih glavnih ciljeva, procjenjivati izvješća država članica te programe stabilnosti i konvergencije. U sklopu tog procesa, Komisija će iznijeti preporuke ili upozorenja, ali i donositi prijedloge za realizaciju ciljeva strategije te će iznijeti specifičnu ocjenu napretka unutar eurozone.

Europski će parlament igrati važnu ulogu u strategiji, ne samo kao suzakonodavac, već i kao pokretačka snaga za mobilizaciju građana i njihovih nacionalnih parlamenata. Parlament bi, primjerice, mogao iskoristiti susret s nacionalnim parlamentima kako bi raspravili svoj doprinos strategiji Europa 2020. te zajednički iskomunicirali svoje stavove.

Sve nacionalne, regionalne i lokalne vlasti trebale bi provoditi partnerstvo, povezujući parlamente te socijalne partnere i predstavnike civilnog društva, pridonoseći razradi nacionalnih programa reformi te njihovoj provedbi.

Uspostavom trajnog dijaloga između različitih razina vlade prioriteti EU približavaju se građanima, jačajući vlasništvo nužno za provedbu strategije Europa 2020.

Nadalje, potrebna je bolja povezanost Ekonomskog i Socijalnog odbora te Odbora regija. Razmjena dobrih praksi, uspostava mjera vrijednosti i umrežavanje – koje promiče nekoliko država članica – pokazali su se kao još jedno korisno sredstvo za stvaranje, provođenje i analizu potrebnih reformi.

NASTAVAK TEKSTA O STRATEGIJI EUROPA 2020. ČITAJTE SUTRA.