Osječko-baranjska

SLAVONCI USPJEŠNI U PRIVLAČENJU SREDSTAVA IZ EU FONDOVA

Ulaskom u EU Hrvatskoj na raspolaganju 655 milijuna eura. Osijeku ide više od 100 milijuna

U ovoj godini trebali bismo ugovoriti oko 370 milijuna eura od ukupnog iznosa. Nova članica Europske unije - Hrvatska, nakon 1. srpnja na raspolaganju će imati 655 milijuna eura, novac kojime se može potaknuti oživljavanje posrnulog gospodarstva.

Krešimir Bubalo i suradnici primaju čestitke za uspješan rad na području fondova Europske unije   FOTO:Davor Javorović/PIXSELL
Piše: Republika.eu / Glas Slavonije

Jasno, novac nećemo dobiti na 'lijepe oči' nego ga treba opravdati i zaslužiti kvalitetnim projektima. Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić uvjerava da neće biti problem povući novac iz europski fondova. “Spremni smo. U ovoj godini bismo trebali ugovoriti oko 370 milijuna eura od ukupnog iznosa koji će nam biti na raspolaganju. Ostaju nam tada još tri godine za trošenje novca koji se nalazi u alokaciji za drugu polovinu 2013. godine,” kaže Grčić, javlja Glas Slavonije. 

Taj će novac Hrvatska potrošiti na sedam velikih projekata. Četiri se odnose na vodoopskrbne sustave Osijeka, Poreča, Čakovca i Vukovara, dva na dionice pruge, Dugo Selo - Križevci te Sveti Ivan Žabno - Gradec, a jedan je projekt obnova i povećanje kapaciteta te gradnja Sveučilišta u Rijeci. Za “Projekt Osijek” ishođene su sve potrebne dozvole, čeka se samo službeni ulazak Hrvatske u Europsku uniju. On uključuje projekt od oko 80 milijuna eura koji će omogućiti gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gradnju i obnovu kanalizacijskog sustava zajedno s poboljšanjem sustava voopskrbe (sjeverni kolektor, sustav odvodnje Čepin, Briješće, Tenja, magistralni vodoopskrbni cjevovodi, gradnja postrojenja za pročišćivanje vode za piće...), te 23 milijuna eura vrijedan projekt “Regionalni vodoopskrbni sustav”. U pripremi ovih investicija značajne su uloge, uz Vodovod-Osijek, imali Grad Osijek i Hrvatske vode, koji su mnogo pomogli oko troškova izrade projektne dokumentacije.

Od 655 milijuna eura, koliko Hrvatska maksimalno može povući, 200 milijuna namjera je utrošiti za pripreme schengenske granice, subvencioniranje poljoprivrede, a dio novca ići će izravno u državni proračun.

No novac ne stiže odmah, projekt se mora isfinancirati unaprijed i, ako su zadovoljene sve faze koje su bile predviđene, uz stalni monitoring ,onda se tek dobiva novac. Od ugovaranja do isplate može proći i do tri godine.

"Zadnjih sedam godina imali smo pretpristupne fondove na kojima smo se pripremali i trenirali upravo za ono što nas čeka", zaključio je Branko Grčić.

Za voće u školama 1,1 milijun

Gotovo 90 milijuna eura osigurano je u europskom proračunu za provedbu programa koji omogućava da djeca u školama dobivaju bar jednu porciju dnevno svježeg voća i povrća, a u kojem će od sljedeće godine sudjelovati i Hrvatska. Hrvatskoj pripada 1,1 milijun eura, čime će se sufinancirati 75 posto provedbe programa, što znači da se još jedna četvrtina novca mora osigurati iz nacionalnog proračuna. Slovenija, Austrija i Irska dobile su manje novca nego Hrvatska, a Švedska, Finska i Velika Britanija odlučile su da neće sudjelovati u programu. Cilj programa je razvijanje zdravih prehrambenih navika još u ranoj dobi, čime se dugoročno pokušava suzbiti zdravstvene probleme, poput pretilosti, piše Glas Slavonije.

IZVOR: Glas Slavonije