Svijet

KOPANJE PO AVETI PROŠLOSTI

"Komunistički zločinac Tito iza sebe u sefu ostavio zlato, dijamante i novac"

U Titovom sefu se nalazilo, između ostalog, oko 30 kilograma zlata i oko 150 predmeta s dragim kamenjem vlasništvo nekadašnje dinastije Karađorđević, saznaje Danas.

Josip Broz Tito   FOTO:stormfront.org
Piše: Republika.eu / Danas

Državna komisija Srbije prošlog je tjedna otvorila tzv."Titov sef" u Narodnoj banci Srbije, poslije skoro trideset jedne godine od kada su, po odluci Predsjedništva SFRJ, ti predmeti tamo deponirani.

Srpski list Danas ekskluzivno otkriva sadržaj stvari prema spisku koji je predočen tadašnjem rukovodstvu SFRJ. 

Budući da je prema odluci Predsjedništva SFRJ ostavljena mogućnost da se dio tih stvari pretvori u zlatnu rezervu NBJ ili da se čak proda na aukciji, moguće je i sasvim vjerojatno da tadašnji spisak stvari ne odgovara stanju koje je nađeno prilikom ulaska državne komisije. 

Sve što se tiče ovih predmeta desilo se u periodu od kraja ožujka  do kraja lipnja 1982. godine, kada su svi predmeti prenijeti u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u sefove. Budući da se očekivala ostavinska rasprava u kojoj Titovi nasljednici nisu bili jedinstveni, a za tadašnje rukovodstvo posebno su neprijatni bili zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz, smatralo se da ovi predmeti ne mogu smatrati dijelom Titove ostavštine koji bi eventualno mogli pripasti tadašnjoj još uvijek legalnoj Titovoj supruzi, iako je i tada bila opće poznata "tajna" da se Tito od Jovanke razišao nekoliko godina prije smrti.

Ovdje je riječ uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo služiti - kao i jednom broju dragocjenosti i odlikovanja iz zaostavštine kraljevske dinastije Karađorđevića, piše Danas. 

Mogućno je da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi stajalo na raspolaganju Titu i rukovodstvu tadašnje komunističke SFRJ u slučaju nužde ili nepredviđenih okolnosti kao što su agresija na državu ili neke slične izvanredne okolnosti koje su eventualno mogle ugroziti tadašnju vladajuću komunističku elitu..

Titova odlikovanja, prema odluci Predsjedništva SFRJ, bez obzira na njegovu vrijednost, nisu bila pohranjena u Narodnoj banci Jugoslavije. Imajući u vidu da neka od tih odlikovanja imaju veliku materijalnu vrijednost, predloženo je da Titova obitelj kopiju, a da država, zavisno od prirode odlikovanja, ponudi materijalnu nadoknadu nasljednicima, dok bi se originalni orden zadržao u javnom vlasništvu. 

Na sjednici Predsjedništva SFRJ održanoj 30. ožujka 1982. generalni sekretar tog organa, general Ivan Dolničar, upoznao je članove Predsjedništva SFRJ o pitanjima vezanim za ostavštinu Josipa Broza. Tada je zaključeno da se zlato deponira u trezor Narodne banke. Zajedno sa tim odlučeno je i da se „imovina za koju je utvrđeno da je pripadala dinastiji  Karađorđević preda na raspolaganje Narodnoj banci Jugoslavije. 

Narodnoj banci Jugoslavije naloženo je da „uz angažiranje stručnjaka treba ocjeniti koji predmeti iz ove imovine imaju posebnu umjetničku ili povijesnu vrijednost radi predaje odgovarajućim muzejskim institucijama u SFRJ. Ono što je zanimljivo - Predsjedništvo SFRJ odlučilo je da se neki predmeti prodaju na aukciji. Točnije rečeno, Predsjedništvo je naredilo su da se utvrdi koji predmeti se mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Otuda je sasvim moguće da je veliki broj dragocjenosti Josipa Broza i dinastije Karađorđević u međuvremenu nestao, bilo da je „aukcijski prodan“, ili je priključen državnim rezervama.

Prema informaciji koja je 28. lipnja 1982. dostavljena Predsjedništvu SFRJ, izvršeni su zaključci od 30. ožujka 1982. u vezi sa „nekim pitanjima vezanim za utvrđivanje ostavštine Josipa Broza Tita i zaključilo kako će se postupiti sa stvarima koje su se nalazile u objektima Memorijalnog centra Josip Broz Tito“. 

Narodnoj banci Jugoslavije predano je: 

a) zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kg; 

b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada; 

c) predmeti od zlata, briljanata i dijamanata koji su pripadali dinastiji Karađorđević, ukupno 149 komada; 

d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su poslje rata oteti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplijenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad

e) numizmatički novac veće vrijednosti, ukupno 1.271 komad; 

f) odlikovanja koja su pripadala dinastiji Karađorđević, 13 komada; 

g) posuđe od srebra, i srebra sa pozlatom, ukupno 18 kompleta; 

h) ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manžetne, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i dr.), ukupno 83 komada; 

i) devize u gotovini: 26.219 USA $, 36.000 DM i 2.200 danskih kruna. 

Svi predmeti i novac predani su Narodnoj banci Jugoslavije zapisnički, sa obavezom da izvrši stručnu procjenu vrijednosti predmeta koji imaju povijesnu i arheološku vrijednost i te predmete ustupi odgovarajućim muzejskim ustanovama u Jugoslaviji, a ostale predmete da pretvori u zlatnu rezervu ili proda na aukciji, sukladno zaključku Predsjedništva SFRJ. 

Dinarska sredstva u gotovini koja su pripadala Josipu Brozu Titu, a nađena su u Memorijalnom centru, u iznosu od tadašnjih 2,149.589,80 dinara, stavljena su na štednu knjižicu, tako da zajedno sa sredstvima (od autorskih prava i drugih ušteda) koja su se već uvećala na knjižici iznose ukupno 4,933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose (nekadašnjih)5.700,49 DM“

U informaciji je izričito navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete (zlatne i ostale), razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unesene u Narodnu banku Srbije, piše Danas.