EU

VIJEĆE HAŠKOG SUDA

Svi proglašeni krivima. Šestorici Hrvata iz BiH ukupno 111 godina zatvora!

U presudi protiv šestorice Hrvata iz BiH, Vijeće Haškog suda utvrdilo je da su svi proglašeni krivima i osuđeni ukupno na 111 godina zatvora.

Den Haag   FOTO:Zeljko Lukunic/PIXSELL
Piše: Media Servis

[11:40]
Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, Bruno Stojić na 20 godina, Slobodan Praljak također na 20 godina, kao i Milivoj Petković, Valentin Ćorić na 16 godina, a Berislav Pušić na deset godina.

Vijeće Haškog suda većinom je glasova, prije izricanja presude, utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata. Uz napomenu da Vijeće nema jedinstven stav oko ove vrste odgovornosti, sud je članovima udruženog zločinačkog pothvata proglasio šestoricu optuženih u ovom slučaju te Franju Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka, Matu Bobana.

U prvom stupnju na haškom papiru ostaje zapisano da je postojala skupina koja je za cilj imala etnički očistiti nehrvatsko stanovništvo iz dijela BiH te taj dio druge države ili pripojiti Republici Hrvatskoj ili od njih napraviti nezavisnu državu unutar Bosne i Hercegovine.

Šestorica optuženih, utvrdilo je Vijeće, svjesno su sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu te su mu značajno doprinijeli.

Sada se očekuje žalbeni postupak.


[11:08]
Vijeće je većinom glasova zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat u slučaju šestorice Hrvata iz BiH, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića koji se terete za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine s ciljem pripajanja Herceg-Bosne tzv. 'Velikoj Hrvatskoj'.

Vijeće je utvrdilo kako je zločinački pothvat imao za cilj uspostavljanje hrvatskog enziteta, djelomično u granicama Hrvatske Banovine 1939. godine kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda ili pripojiti Hrvatskoj ili postati nezavisna država unutar BiH.

"U osmišljavanju i ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja, jedna grupa hrvatskih javnih ličnosti među kojima se ističu Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, postigla je međusobni dogovor. Iz svih činjeničnih i pravnih zaključaka koje je Vijeće izvelo, proizlazi da su se organi, strukture i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja. S obzirom da je utvrdilo kakvi su bili krajnji cilj i zajednički cilj pothvata, Vijeće je razmotrilo je li svaki od optuženih svojevoljno sudjelovao u udruženo zločinačkom pohtvatu, je li mu je značajno doprinio i je li dijelio namjeru da počini zločine tijekom ostvarivanja zajedničkog zločinačkog cilja."

Vijeće je i većinom glasova utvrdilo da je Jadranko Prlić svjesno sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu.

Vijeće je većinom glasova utvrdilo i da je Bruno Stojić značajno doprinio udruženom zločinačkom pothvatu, kao i Slobodan Praljak, s time da sudac Francuz Jean-Claude Antonetti stalno ponavlja da Vijeće nije jedinstveno u definiranju ove forme odgovornosti.


[09:18]
Devet godina od podizanja optužnice i sedam godina od početka suđenja, u Haagu će danas biti izrečena prvostupanjska presuda šestorici Hrvata iz BiH. Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić terete se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u udruženom zločinačkom pothvatu, kojemu je, stoji u optužnici, cilj bio pripajanje Herceg-Bosne tzv. 'Velikoj Hrvatskoj'.

Tužiteljstvo je pozvalo sudsko vijeće da šestorku proglasi krivima i osudi generale Praljka i Petkovića te premijera i ministra obrane Herceg Bosne Prlića i Stojića na 45 godina zatvora, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića na 35, a predstojnika Odjela za zatočenike Berislava Pušića na 25 godina godina zatvora.

"Osim vas, optužnica imenom spominje, uz sve druge koji nisu imenovani, Franju Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka i Matu Bobana kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata", kazao je sudac.

Inače, u slučaju je prvooptužena 'Herceg Bosna'', a to je samo jedna od posebnosti ovog slučaja u kojem zapisnik sa suđenja ima više od 50.000 tisuća stranica, a tu su i deseci tisuća stranica dokumenata koji imaju svojstva dokaza. Ispitano je i više od 400 svjedoka u megaprocesu čija bi presuda po međunarodno - pravnim posljedicama mogla imati veći utjecaj na Hrvatsku od prvostupanjske presude u slučaju Gotovina.

Inače, upravo je presuda Gotovini, ali ona drugostupanjska kao i ona u slučaju Perišić, obranama dala nadu da bi optuženi mogli biti, ako ne već oslobođeni, onda barem na manje kazne osuđeni. Petorica optuženika u pritvor u Scheveningen stigla su s prijevremene slobode, dok ih je Slobodan Praljak tamo čekao. On već godinama vodi i privatni rat s Tribunalom, a u zatvor je ponovno otišao nakon spora sa sudom o gotovo 3 i pol milijuna eura, koja su mu isplaćena za obranu. I tijekom suđenja često se dovodio u centar pozornosti.

"Po meni nepodnošljivo lagodno upotrebljavate krive pojmove. Zemlja o kojoj govorimo ne zove se Bosna nego Bosna i Hercegovina. U toj zemlji postoja dva geografska pojma: Bosna i Hercegovina", rekao je jednom prilikom na suđenju Praljak.

"Ulazite li vi sada u meritorno ili proceduralno pitanje", upitao je sudac, a Praljak mu je odgovorio da .."ulazi u uvredu".

Presudu će u 10 sati izreći sudsko vijeće pod predsjedanjem Jean-Claude Antonettia, a kakva god bude bit će tek prvostupanjska.

Razliku smo dobro naučili u slučajevima Gotovina i Markač.