EU

SUD EUROPSKE UNIJE POSTAJE I ZA HRVATSKU OBVEZUJUĆI SUD

Od 1. srpnja po pravdu na Europski sud u Luxembourg. Hrvatsko pravosuđe drugoga reda!

Uvjet da se dođe pred Europski sud jest da je riječ o pitanju iz europskog prava te da postoji sporno tumačenje tog prava, a prethodni postupak pred Europskim sudom može pokrenuti svaki općinski sud

Od 1. srpnja po pravdu na Europski sud u Luxembourg   FOTO:blogspot.com
Piše: Politika/Novi list

Jean-Marc Bosman bio je belgijski nogometaš kojem je ugovor s njegovim klubom RFC Liegeom istekao 1990. godine. Namjeravao je potpisati ugovor s francuskim klubom Dunkerqueom.

Liege je tražio odštetu za Bosmana, Dunkerque je odštetu odbio platiti. Izbio je spor kojega je razriješio Sud Europske unije, najviša sudska instanca Unije.

Ogromne su posljedice te sudske odluke po europski klupski nogomet. Na temelju prava slobodnog kretanja radnika, slobode udruživanja i doktrine izravnog učinka odluke Europskog suda prema kojem pravo EU ima takav učinak u pravnom poretku države članice, odlučeno je da klubovi više ne mogu tražiti odštetu za igrača kojemu je istekao ugovor, a zabranjeno je i ograničavanje broja igrača iz zemalja članica EU, odnosno njihovo tretiranje kao stranaca.   

Europski sud spada među starije europske institucije, osnovan je Pariškim ugovorom 1951. godine. Vremenom je postajao sve važniji: godine 1970. pred njim je vođeno 79 postupaka, a 2010. godine više od 2.000.

Tumačenje spora

Sud Europske unije , odnosno Europski sud , od 1. srpnja postaje i za Hrvatsku iznimno moćan i važan sud kada je riječ o tumačenju prava Europske unije.

Pred tim moćnim tijelom pravdu će moći tražiti i hrvatski državljani ili tvrtke, a njegove se odluke odnose na cijeli prostor Unije. Najvažniji postupak koji se pokreće pred Europskim sudom čije je sjedište u Luxembourgu je prethodni postupak.

Taj postupak pokreće nacionalni sud (može ga pokrenuti bilo koji općinski sud u Hrvatskoj). Europski sud odlučuje samo o pravu Europske unije i daje tumačenja tog prava.

U slučaju da se pred nacionalnim sudom vodi spor čije je pitanje regulirano pravom Unije i da se u sporu otvori prostor za tumačenje europskog prava i što ono znači za sam slučaj kojega se vodi moguće je pokrenuti spor pred Europskim sudom.

Dakle, prvi uvjet da se dođe pred Europski sud jest da je riječ o pitanju iz europskog prava te da postoji sporno tumačenje tog prava. U tom slučaju stranke koje se spore mogu, u slučaju da je riječ o prvostupanjskom sudu od njega zatražiti da se upit pošalje pred Europski sud.

Prvostupanjski sud slučaj može, ali i ne mora poslati u Luxembourg, ali sud zadnje instance to mora učiniti.

Time zapravo nastaje svojevrsni zastoj u postupku dok Europski sud ne da tumačenje spora. Nakon što Europski sud protumači europsko pravo u konkretnom slučaju, on ga vraća natrag nacionalnom sudu koji na temelju tog tumačenja donosi odluku.

To tumačenje Europskog suda praktično je obvezno za sve države članice, što se itekako dobro vidjelo i slučaju Bosman. To je jedna od velikih razlika tog Suda i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu čije se odluke odnose samo na pojedinu državu na koju se odnosi presuda.

Razlika je i u tome što je Europski sud ovlašten tumačiti pravo Europske unije, a Europski sud za ljudska prava zadužen je za provedbu Europske konvencije o ljudskim pravima i tijelo je Vijeća Europe.   

Izravno obraćanje

Građani se mogu i izravno obratiti Europskom sudu i to ako neka europska institucija izravno povrijedi njihovo pravo. Sud je ovlašten i prosuđivati ispunjavaju li pojedina tijela Europske unije i države članice svoje obveze iz europskih sporazuma.

28 sudaca

Na Europskom sudu radit će od 1. srpnja 28 sudaca, po jedan iz svake države članice. Sudac iz Hrvatske bit će dr. Siniša Rodin, profesor prava Europske unije na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Osim njih zaposleno je i osam nezavisnih odvjetnika (po jedan iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije i Španjolske, a ostala tri se abecednim redom mijenjaju iz ostalih država članica).

Pojedini slučaj biva dodijeljen po jednom sucu i jednom nezavisnom odvjetniku i oni su dužni dati svoju preporuku, odnosno pravno mišljenje na temelju kojega sudsko vijeće donosi tumačenje.

Takva praksa Europskog suda zasnovana na načelu prethodnog postupka znači da će Europski sud potencijalno biti prisutan u svakom općinskom sudu u Hrvatskoj u svakom slučaju u kojem se stranke spore zbog nečega na što se odnosi europska pravna stečevina.

To daje solidnu moć i općinskim sudovima koji slučajeve mogu slati izravno u Luxembourg čime raste njihova važnost u hijerarhiji nacionalnih sudova. 

Izvor: Politika/Novi list