Društvo

GODIŠNJE NESTAJE OKO 1000 OSOBA

Nestale osobe nerijetko žrtve trgovine ljudima

Bijeg od kuće zbog loše financijske situacije, problemi u obitelji, poslovna ponude ili nešto drugo - u Hrvatskoj godišnje nestaje oko 1000 osoba. Većina ih odlazi samovoljno, no mnogi postaju žrtve trgovine ljudima. Ulaskom u Europsku Uniju i ukidanjem granica, Hrvatska postaje interesanto odredište trgovcima koji ljude mogu regrutirati bez straha od graničnih barijera. Koji su najčešći mamci i čega se trebamo paziti?

Ilustracija   FOTO:soundset.hr
Piše: Media Servis

"Želimo svoju sestru natrag. Nestala je sjela u kamion. Vozač ima crnu kosu, malo zalizanu. Uhvatio je rukama oko vrata i stiskao sve dok nije osjetio da je prestala s otporom", obavještavali su mediji u slučaju 17-ogodišnje Antonije Bilić, jednog od rijetkih slučajeva nestanka koji je izazavao do tad nezapamćenu reakciju javnosti. Maturanticu iz Kričaka kod Drniša oteo je, silovao i ubio vozač kamiona Dragan Paravinja u lipnju 2011., a cijelo to vrijeme javnost je sa zanimanjem pratila rasplet tragičnog događaja.

"Kad nestane mlada lijepa djevojka koja stopira na mostu nedaleko svoje kuće, i to u vrijeme kad je sezona kiselih krastavaca i nema previše drugih vijesti - to pokreće jedan medij, pa preuzme drugi i započne lančana reakcija", objašnjava taj medijski fenomen istraživački novinar Saša Leković koji se već godinama bavi pitanjima nestalih osoba.

No, Antonija je samo jedna u nizu. Ljudi nestaju gotovo svaki dan, a razlozi su različiti.

"Neki postanu žrtve trgovine ljudima, neki nestaju jer imaju psihičkih problema primjerice stariji ljudi koji su dementni. Imamo djecu koja bježe od kuće, stariji ljudi koji su jednostavno otišli od kuće", nabraja Leković.

Trenutna statistika govori o 2.495 nestalih u Hrvatskoj, od čega 70 posto nestalih u vrijeme Domovinskog rata. Najčešće su to osobe srednje životne dobi, pa djeca i maloljetnici, to uglavnom zbog problema kod kuće ili jednostavno krenu tragom poznanika s društvenih mreža, apelira glasnogovornica MUP-a, Jelena Bikić.

"Ovdje bi skrenuli pozornost roditeljima. Doba je ljetnih praznika, djeca imaju slobodnog vremena pa neka roditelji provjere s kim se djete i gdje nalazi te što radi", poručuje Bikić.

A društvene mreže i internet odličan su poligon trgovcima ljudima. Oni se najčešće kriju iza oglasa koji nude rad u inozemstvu, čuvanje djece ili brzu zaradu, objašnjava voditelj Službe organiziranog kriminaliteta Dean Savić.

"Najčešće žrtve su mlade djevojke radi seksualne eksploatacije. Zato je potrebno obratiti pažnju na suviše primamljive oglase za zaposlenje iza kojih može vrebati zamka", napominje Savić.

Godišnje se u prosjeku identificira desetak žrtava trgovine ljudima. Iako su to u najvećem postotku žene, žrtva može postati bilo tko u bilo kojem trenutku. Pravci kretanja krijumčara su iz smjera siromašnih prema bogatim državama, a preko Hrvatske ide krak tzv. Balkanske rute. "Ulaskom u Europsku uniju nema više graničnih barijera, a slabija ekonomska moć i porast nezaposlenosti mogli bi biti signali za pojačanu opasnost", kaže Savić.

"I mi očekujemo da ćemo u budućnosti biti zemlja destinacija u sve većoj mjeri. Povećanjem životnog standarda i povećanjem uvjeta života vjerujem da ćemo biti privlačni nažalost i toj vrsti kriminala", poručuje.

Zato treba biti na oprezu i svaki nestanak odmah prijaviti. Mit je kako je potrebno čekati 48 sati- čim vama bliska osoba nije stigla kući ili njeno ponašanje odstupa od svakodnevnog, alarm je da nešto nije u redu.