Društvo

ISTRAŽILI SMO

Kako do rasta minimalnih plaća?

Bugari i Makedonci ostali su šokirani Eurostatovim podacima da su im minimalne plaće od 160 eura niže nego u dijelovima Kine. Donosimo - klizi li jugoistok Europe u sve dublje siromaštvo, kako po tom pitanju stoji Hrvatska i kako smanjiti sve veći jaz razvijenih i nerazvijenih.

Ilustracija   FOTO:Sanjin Strukić/PIXSELL
Piše: Media Servis

Bugarske i makedonske minimalne plaće niže su od minimalaca u brojnim kineskim povincijama u koje su pohrlile zapadne kompanije proizvoditi jeftinije na račun niske cijene rada, ulažući u razvoj i visoke tehnologije, ne mareći pri tom na utjecaj na domicilne ekonomije. Politika, provodeći liberalne ideje slobodnog tržišta, nije se previše miješala. Kada je minimalac u pitanju, jasno je da je Kina obećana zemlja. Europljanin, barem onaj zapadni, pitat će za plaću i uvjete rada.

No sve niži standard i kriza kojom se brojne zemlje Starog kontinenta, pogotovo one s juga, nose već pet godina, srozale su štošta pa tako i minimalac. Hrvatska u regiji stoji lošije samo od Slovenije. 374 eura naspram slovenskih 784.

"Nama s jedne strane ne može biti za utjehu što možda smo negdje pri vrhu s minimalnim plaćama kad je riječ o siromašnijem jugu, jer cijene su nam na razini Europe i njezinog razvijenog sjevera. Ne treba se čuditi ako netko južnije od nas s manje novca može kupiti više. No Europa se sve više raslojava, u krizi se ne snalazi, na djelu je pohlepa multinacionalnih kompanija, a sve na štetu radnika", smatra čelnik NHS-a Krešimir Sever.

"I u svemu tomu Europa odustaje od svog identiteta, korijena, povijesti, zasada, na čemu je zapravo građena", dodaje Sever.

Jedino obrazovanje može dati rezultate, uvjeren je ekonomist Guste Santini svjestan jaza koji se povećava među razvijenima i nerazvijenima i ističe: Više smo novca dali za monetizaciju, nego što je dobila cijela znanost.

"Mi imamo znanost kao da je to neki pomodni artikl, a ne da je to temeljna poluga razvoja. Tamo gdje postoji pamet i znanje, nema niskih plaća. Nema ih u Finskoj, ali tamo su velike dodane vrijednosti", naglašava Santini.

Stav vladajućih je jasan. "Naravno da trebamo misliti o tome da našim radnicima osiguramo i porast minimalne plaće u okvirima rasta cijena i troškova života", smatra ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i dodaje: "Ali u okvirima mogućeg".

Posljednje povećanje minimalne plaće u obliku 170 kuna dovelo ju je na razinu od 2.814 kuna. Daleko je to od razvijenog sjevera - pa čak i Grčke koja je pokleknula. Tamo je plaća duplo veća, dok se s francuskih ili luksemburških nešto više od 1400 eura itekako da živjeti. Hrvatima to ne uspijeva ni s prosječnih 5500 kuna. Kažu sretnici koji imaju prosječnu plaću: ne živimo, preživljavamo. Santini ustraje u svojem prijedlogu:

"Tražit ću dok sam živ da se poveća neoporezivi dio dohotka na pet tisuća, porezna stopa od 10 posto da se primijeni od 5-15 tisuća kuna, 20 % 15-30 tisuća i 30 posto iznad 30 tisuća kuna. Ako nas znanje ne izvuče, ništa nas drugo neće izvući", zaključuje Santini.