Književnost

LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD

Predstavljeno mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije

U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža predstavljeno je mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.

Željko Jovanović, ministar znanosti i obrazovanja   FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
Piše: Media Servis

Enciklopedija je besplatno dostupna i komunikacijski otvorena korisnicima, a temelji se na knjižnom izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Glavni urednik je Slaven Ravlić.

1075 suradnika je radilo na njoj, a ima ukupno 69 225 članaka. Izrada je zahtijevala dugotrajan proces povezivanja i međusobnog premrežavanja članaka te ažuriranja podataka, a to će se nastaviti i u budućnosti.

"Što možemo danas naći u enciklopediji i kakve članke? Rekao bih da su tu veliki makropedijski članci, zapravo pregledi, s više od 300 redaka. Primjerice, najveći članak je Hrvati sa 6000 redaka, ako to možete zamisliti. To je jedna knjiga. Kad tome dodamo još i Hrvatsku, koja ima 2900 redaka, onda je to jedna pristojna knjiga. Tu je sada niz takvih velikih pregleda i članaka", rekao je Ravlić.

Ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović ovom se prilikom osvrnuo na često upotrebljavanu krilaticu 'društvo znanja'. "Obrazovanje nam je na prvom mjestu", poručio je ministar.

"Naš je cilj stvoriti uvjete da Hrvatska bude društvo čije su sve vrijednosti, od gospodarstva, do općih društvenih vrijednosti, utemeljene na znanju. Jedino tako Hrvatska može biti ravnopravna članica Europske unije, koja želi biti konkurentno društvo i zajednica koja se temelji na istraživanju, na inovacijama i na znanju. To je i temelj strategije koja je trenutačno u javnoj raspravi, Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja ima okosnicu u trokutu - cjeloživotnog učenja, inovacija i znanosti", kazao je Jovanović.

Uvjeren je da će i ovaj poduhvat Leksikografskog zavoda biti korak na tom putu 'društva znanja' i da će Hrvatska biti društvo jednakih šansi za sve.

Svečanosti je prisustvovao i premijer Zoran Milanović koji je naglasio da je znanje oduvijek bilo moć. Istaknuo je važnost Zavoda i zasluga Miroslava Krleže, a takvo što nemaju mnoge usporedive zemlje.

"Zadatak Hrvatske enciklopedije i našeg Zavoda nije u tome niti da se natječe s Britannicom, niti Wikipedijom jer je to nemoguće i nepotrebno. Mi trebamo Leksikografski zavod, država i društvo trebaju ga financirati i naprosto, zbog nas samih mora postojati. Imamo sreću da imamo ustanovu koju mnogi mali i veći narodi i nacije od nas, nemaju. To treba čuvati jer je to nacionalno blago. Hvala na ovom pokušaju za koji vjerujem da neće ostati samo na pokušaju, nego i stvarnost. Već se odvija i događa. Dokle god takve stvari u Hrvatskoj žive i u njih se ulaže, dokle god zajednički vjerujemo da je važno i nije samo pitanje novaca, nego pitanje identiteta. A identitet je nešto i danas vidimo. Nikada se ne uzima 'zdravo za gotovo', on se stalno gradi, mijesi, mijenja, stalno ga se traži. Svatko od nas i mi kao zajednica, tek tada ćemo biti svjesni koliko je ova priča važna", poručio je Milanović.