Književnost

TEAM LEADER ILI VODITELJ EKIPE

Kojim jezikom govorimo?

Znate li što je to brending? To je kad na after work partyju najčešće poslije ležernije noveau cuisine u nekom trendy i fancy kafiću, corporate manager naloži svom najboljem head hunteru da na team buildingu izabere nekoliko mladih advertisera, copywritera, marketing freakova, opinion makera i trendsettera. Tada će svi oni nakon streaminga na creative meetingu između sebe odabrati team managera te će na višednevnom brain stormingu sa stalnim online-confferencom s headquarterom uz kratke coffee breakove i lagani finger food od nekog imena ili proizvoda napraviti jedan autentični trade mark. Eto, je li sada sve jasno?

Ilustracija   FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
Piše: Republika.eu/ Vanja M.S.

Pričica je izmišljena, ali zaista se te engleske riječi upotrebljavaju u hrvatskome jeziku i to bezrazložno. O prodoru engleskih riječi u hrvatski jezik piše Stjepko Težak, a i Stjepan Babić u svojoj knjizi Hrvanja hrvatskoga. Engleske riječi prodiru i u druge strane jezike, a svaki se jezik na svoj način tomu odupire. Prodor se ne može potpuno zaustaviti, ali mu moramo postavljati granice.

Prva je u pravilu: engleski za međunarodno sporazumijevanje, hrvatski za sporazumijevanje među Hrvatima. Druga je da za sporazumijevanje među Hrvatima služi hrvatski jezik i zato treba nastojati da on bude i ostane hrvatskim. Upravo zbog tih pravila jako čudi što se u tvrtkama u Hrvatskoj u kojoj su zaposlenici mahom hrvatski govornici govori engleskim jezikom. Osim navedenih riječi u priči s početka, nije rijetkost u velikim tvrtkama čuti izraze poput team meeting, call back, back office, call center, coach, feedback i team leaderica. Posljednja je riječ u nizu tvorena mocijski, što znači da je ta riječ već naveliko ušla u hrvatski jezik jer mu se morfološki prilagodila.

Nije jasno zašto team leadericu ne prevesti na hrvatski jezik pa da ona postane voditeljica ekipe. Izraz team building poznat nam je i s televizijske reklame za jednu od najvećih tvrtki u Hrvatskoj. I u toj su tvrtki u najvećoj mjeri zaposleni govornici hrvatskoga jezika. Zašto prihvatiti engleski jezik kao jezik sporazumijevanja među hrvatskim govornicima? Poznata je situacija da neki studenti osječkoga Ekonomskoga fakulteta umjesto riječi menadžment pišu managment.

Hrvatskomu jeziku nisu potrebni anglizmi, bar ne u tolikoj mjeri kao što to sada jest. Imamo svoj jezik koji je vrlo bogat i treba ga koristiti kako ne bi postao jedan od onih jezika koji izumiru. Nije potrebno uvoditi anglizme za riječi ili sintagme za koje već otprije postoji hrvatska inačica. Sramota je za hrvatski jezik da se unatoč postojanju izraza na hrvatskome jeziku neprestano upotrebljavaju izrazi na engleskome. Po čemu je engleski jezik bolji za hrvatske govornike od njihova materinskoga jezika?