Gospodarstvo

TREBA ZNATI ISKORISTITI

Odustajanje od Južnog toka prilika za Hrvatsku

Kako se Hrvatska u projekt nije uključila na vrijeme, ne gubi gotovo ništa, ali , slažu se stručnjaci, ima izvsrnu priliku postati energetsko čvorište, prije svega kroz LNG terminal.

Ilustracija   FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
Piše: Media Servis

Odustajanje Rusije od plinovoda Južni tok izazvalo je šok u susjednoj Srbiji, ali i drugim zemljama preko kojih je trebao biti transportiran plin. 

Kad jednom smrkne, drugom svane, kaže stara poslovica primjenjiva i u slučaju Južni tok. Putinu je dosta natezanja s EU, pa je potražio partnerstvo s Turskom. Susjedni službeni Beograd je prilično šokiran jer plinovod je značio iznimnu investiciju. Analitičari kažu da je Srbija ostala bez ikakvih jamstava da će nadoknaditi štetu. Naftna industrija Srbije prodana je Rusima, a posao je bio vezan uz Južni tok. U Srbiji je tek LDP Čedomira Jovanovića glasno ustajao protiv nejasnog dogovora u koji su mnogi vjerovali. Činilo se da nema šanse da propadne. No Moskva je odustala. A Washington zaključio da u eneregtskoj politici računa upravo na Hrvatsku. Profesor Igor Dekanić za Media servis kaže - moramo odmah djelovati.

"Ukoliko bude dovoljno brza u reagiranju na izgradnju eneregetske infrastrukture poput plinovoda, skladišta, terminala za ukapljeni plin, u tom slučaju Hrvatska ima priliku za nekoliko godina postati značajno energetsko čvorište na jugu Europe", kazao je Dekanić.

Na sličnom tragu je i naftni stručnjak Davor Štern, koji vidi volju našeg Ministarstva gospodarstva. Jasno, hrvatski fokus je LNG terminal.

"Mi bismo postali magistralni cjevodod za prijenos plina u okolne zemlje. Ako se okolne zemlje ne uključe u projekt u financiranju i uzimanju dugogodišnjih ugovora puno za prazno plina, onda RH treba realizirati svoj primarni interes. To je osigurana opskrba kroz manji terminal LNG-a koji bi bio za slučaj nestanka plina iz velikih pravaca, konkretno ovog kroz Ukrajinu.", smatra Štern.

Dekanić hvali angažman vladajućih. No opreza nikad dosta, a Štern napominje da prvu i zadnju mora imati struka.

"Problem svih naših vlada je veliki raskorak između deklaracije i stvarnosti. Sigurno, neka od ministartsvava poput Ministarstva gospodarstva su se jako angažirali zadnjih nekoliko mjeseci i godina", ocijenio je Dekanić.

"Dobili smo poruku iz Amerike da nas smatraju relevantnim i bitnim čimbenikom nove enregetske politike koja propagira LNG, kada se zaustavio Južni tok. Već u ovom trenutku struka treba biti uključena, a ne da se to prepusti političarima kojima jednog dana mandat prestaje. Stručnjaku mandat nikad ne prestaje", zaključuje Štern.

Biti energetsko čvorište u nesigurnim vremenima velika je stvar. U svakom slučaju, na potezu je vlast.