Književnost

BABA JAGA I DIV ZABORAV

Veličanstvene ilustracije i nova interpretacija lika koji straši djecu

Ideja da Babu pretvori u glavni lik pripovijetke Romanu Simiću Bodrožiću pala je na pamet dok je o njoj pričao svojoj djeci

Piše: Republika.eu/Jutarnji.hr

Najdojmljivija slikovnica koja se pojavila u posljednje vrijeme na književnom tržištu slikovnica je "Baba Jaga i div Zaborav", Profilovo izdanje koje je promovirano u utorak. Potpisuju je pisac Roman Simić Bodrožić te mladi pulski ilustrator Manuel Šumberac, obojica nagrađivana za svoj rad.

Kao studenti etnologije o Babi Jagi učili smo kod profesora Vitomira Belaja (doduše, bilo mi je teško u kontekstu tih predavanja zamisliti njezin lik u slikovnici), autora više važnih knjiga o mitologiji Slavena, a kasnije je o Babi, u tom kontekstu "vještičje božice", pisao i Deniver Vukelić.

U slavenskom vjerovanju Baba Jaga ili Baba Roga vrlo je ružna, često i slijepa starica koja živi skrivena u šumi, preciznije, u kući koja se nalazila na kokošjoj nozi, okružena ljudskim kostima i lubanjama. O njoj je svojedobno pisala i Dubravka Ugrešić ("Baba Jaga je snijela jaje", gdje tumači mitološke matrice u suvremenoj kulturi), no, u principu do sada Baba Jaga je u najvećem broju priča bila sporedan lik, lik koji najčešće straši djecu. 

Ideja da Babu pretvori u glavni lik pripovijetke Romanu Simiću Bodrožiću pala je na pamet dok je o njoj pričao svojoj djeci.

U knjizi pratimo Babu Jagu kako "živi sama kao palac, u kolibi na kokošjim nogama", kako "posjeta već odavno nije imala, nitko ni da zabasa". Međutim, pojavljuje se div Zaborav, i odnosi joj, na njezin rođendan, tri haljine koje joj mnogo znače - bijelu, koja simbolizira mladost, crvenu (zrelost) i crnu (starost). Kako bi ih vratila, mora po njih otići u grad. Baba Jaga u ovoj je interpretaciji povremeno vještica, i to vrlo moćna, ponekad, pak, izgubljena starica. Priča, naposljetku, vodi ka happy endu.

Ilustracije Manuela Šumberca naprosto su veličanstvene. Na području dječje ilustracije postoje i Zdenko Bašić i Tomislav Torjanac, a Šumberac, koji se bavi i crtežom i ilustracijom i animacijom, i koji i neke projekte supotpisuje s Bašićem, bez ikakve je sumnje ravnopravno treći u tom trolistu. Ilustrirao je do sada "Snježnu kraljicu", "Frankensteina" i "Pinokija", no ova je priča dodatno zanimljiva jer ilustrira domaću priču, i lik koji nije toliko vizualiziran do sada (pitanje je, doduše, što je teže, interpretirati već viđeno ili krenuti od početka).

Kuća Babe Jage jest, kako je opisana i u vjerovanju, na kokošjim, vrlo visokim nogama, okružuje je uistinu mnoštvo lubanja, no unatoč opisu kuća nije nimalo zastrašujuća, a tu je i niz vrlo šarmantnih detalja, poput trube na samom njezinom vrhu. Lik Babe Jage, pak, ima vrlo sitne nožice naspram tijela, nedostaje joj i poneki zub, no u principu je dopadljiva. Slikovnicom pretežu zemljane boje, tonovi su vrlo ujednačeni, no nimalo stišani.

Izvor; www.jutarnji.hr