Osječko-baranjska

ŠTO SE SKRIVA IZA SAZVANE SKUPŠTINE CESTING-a? (I)

Radnici Cestinga i mali udjeličari bili su većinski vlasnici tvrtke, a poslije ponedjeljka to više nisu!

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić održao je izvanrednu konferenciju za tisak naglasivši kako se obraća javnosti, a osobito zaposlenicima i malim udjeličarima, te na taj način, kako kaže „spriječi pokušaj neprijateljskog preuzimanja“ tvrtke. Međutim analizom događanja još od 2010. godine kada su radnici postali većinski-pedesetpostotni vlasnici tvrtke do danas, stvari će se nakon Županove najave Izvanredne Skupštine Cestinga drastično promijeniti u korist Županije Osječko-baranjske.

Radnici Cestinga i mali udjeličari bili su većinski vlasnici tvrtke   FOTO:STV
Piše: Republika.eu

Ukoliko župan uspije sprovesti svoj plan na Skupštini Cestinga d.o.o. sazvanoj za ponedjeljak 30.siječnja, zaposlenici i mali udjeličari će biti oštećeni, a umjesto dosadašnjih većinskih vlasnika Cestinga, preko noći će postati manjinski udjeličari.

Kako su radnici Cestinga postali većinski vlasnici?

Privatizacija osječkog Cestinga započela u rujnu 2008.godine  nakon što je Cestingu Odlukama Poglavarstva i Županijske skupštine Osječko-baranjske županije povećan temeljni kapital sa prethodnih 10 milijuna, na 24,5 milijuna kuna. Dakle Županija je prije kretanja u privatizaciju Cestinga povećala temeljni kapital tvrtke, za 14,5 milijuna kuna.

Prema prvobitnom planu kontrolni paket od 26 posto udjela trebao je i dalje ostati u rukama dotadašnjih vlasnika, dok se 50 posto ponudilo radnicima. Vlasnički udjel u visini od 10 posto bez naknade dobile su Hrvatske ceste, 8 posto Vukovarsko-srijemska i 2 posto Virovitičko-podravska županija, koje su udjele tada već bile prihvatile. Preostalih 4 posto  planirano je tada ponudit će se na tržištu, a prioritet je bio kupnja za potrebe programa ESOP. 

Bubalov model privatizacije Cestinga-svima jednako za 10 tisuća eura

“Kriteriji na osnovi kojih je predložen postotak udjela županija u strukturi vlasništva temelje se na broju kilometara županijskih i lokalnih cesta koje Cesting održava na njihovu području, kao i broju radnika koji ondje rade. Model privatizacije rađen je prema uzoru na vodoprivredna poduzeća koja su nekada bila u vlasništvu županije”, objasnio je tadašnji župan OBŽ Krešimir Bubalo. Temeljni kapital Cestinga bio je podijeljen na 24,7 tisuća udjela od kojih je svaki imao nominalnu vrijednost od tisuću kuna. Zaposlenici su mogli otkupiti udjele u nominalnoj vrijednosti od najviše 10.000 eura preračunato u kune. 

Županijska skupština je na svojoj sjednici pred ljeto te godine, valorizirajući temeljni kapital trgovačkog društva Cesting d.o.o. Osijek i izmjenom Odluke o osnivanju Društva, stvorila potrebne preduvjete za privatizaciju ovog trgovačkog društva čiji je jedini vlasnik u tom trenutku  bila Osječko-baranjska županija. Slijedom ovih opredjeljenja, Poglavarstvo OBŽ je na svojoj 101. sjednici 17.rujna 2008. utvrdilo prijedloge potrebnih akata (Odluke i Programa privatizacije) temeljem kojih je, nakon što ih je Skupština donijela, započeo postupak privatizacije ovog Društva. 

Prije nego se zakoračilo u privatizaciju, Osječko-baranjska županija uputila je pisma namjere Vukovarskoj i Virovitičkoj županiji te Hrvatskim cestama kako bi od njih zatražila mišljenje jesu li zainteresirane za sudjelovanje u tome procesu.

Radnicima i umirovljenicima Cestinga 50 posto tvrtke, Županiji kontrolni paket

U lipnju 2010.godine za vrijeme i danas aktualnog župana, do kada je Cesting d.o.o. bio u 100-postotnom vlasništvu Osječko-baranjske županije, dovršen je proces privatizacije konstituirajućom Skupštinom društva s novim vlasničkim omjerima. 

Ono je tada izgledalo ovako: 371 malih udjeličara koji su udjele stekli na načelu jednakog prava stjecanja s pozicije zaposlenja i ranijeg zaposlenja, imalo je 50 posto udjela, Osječko-baranjska županija imala je 38 posto vlasničkog udjela, 10 posto je bilo u vlasništvu Hrvatskih cesta, te preostalih 2 posto u vlasništvu Virovitičko-podravska županije.

Izostala je samo Vukovarsko-srijemska županija, koja se u međuvremenu odlučila osnovati vlastito društvo za održavanje cesta. I nadalje je zadržan organizacijski oblik društva s ograničenom odgovornošću, a nitko od udjeličara iz skupine radnika nije imao više od 35 udjela. Posljednjeg dana lipnja 2010.godine, novi vlasnici održali su i redovitu Skupštinu društva na kojoj su prihvaćeni rezultati poslovanja za prošlu godinu.

U međuvremenu je unutar Društva tijekom posljednjih godina došlo do međusobnih prodaja svojih vlasničkih udjela (Hrvatske ceste, VPŽ , malih udjeličara i zaposlenika) tako da je vlastiti udjeličarski udio Cestinga kao tvrtke narastao koncem rujna 2016., na gotovo 32 posto ukupne vlasničke strukture tvrtke. 

Obzirom da je udjeličarski udio Cestinga bio veći od 10 posto, Uprava Cestinga je prema Zakonu bila obvezna najmanje jednom godišnje ponuditi na prodaju svoj udjeličarski udio, udjeličarima unutar društva, a što je redovito i činila. Međutim, svih proteklih godina na ponuđenu prodaju udjeličarskog udjela u vlasništvu Cestinga nitko, pa ni Osječko-baranjska županija koju je cijelo vrijeme vodio Vladimir Šišljagić, kao udjeličar, nisu iskazivali interes za kupovinu ponuđenih udjela. Potpuno razumljivo, jer je ta ista Županija pod istim Županom i privatizirao Cesting na način da zaposlenici i umirovljenici Cestinga imaju većinski paket vlasništva tvrtke u visini od 50 posto.

 

Nastavlja se.