Osječko-baranjska

ALARMANTNI PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

U proteklih godinu dana iz Osijeka se odselilo oko 4000 osoba!

Trendovi smanjenja nezaposlenosti, koje istodobno ne prate i oni o broju novozaposlenih, nastavili su se i u statistici osječke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom ožujka ove godine.

Ilustracija   FOTO:Cropix
Piše: Republika.eu / Glas Slavonije

Tako je u odnosu na godinu ranije, oko 5000 osoba manje u evidenciji nezaposlenih, ali ih je istodobno od tog broja samo 1000 pronašlo posao na ovom području, dok su ostali skinuti s evidencije nezaposlenih zbog iseljenja.

Prema podatcima HZZ-a i HZMO-a, Osječko-baranjska županija u ožujku je ove godine imala 3821 stanovnika koji se ubrajaju u ekonomski aktivnu dob manje nego u istom mjesecu 2016. No, i smanjenje broja stanovnika nije značajno smanjilo stopu nezaposlenosti, koja na osječkom području iznosi 24 posto, za razliku od 27 posto koliko je iznosila u ožujku prošle godine. Istovremeno, procijenjena stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 13 posto, pa je naša županija ponovno pri vrhu prema broju onih koji traže zaposlenje. Od ukupnog broja od gotovo 1,5 milijuna nezaposlenih u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija sudjeluje s gotovo šest posto.

Krajem ožujka 2017. u regionalnom uredu Osijek evidentirane su 15.654 nezaposlene žene, s udjelom od 59,4 % prema 40,6 % nezaposlenih muškaraca. Gledano prema dobi, najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godina (32,4 %), dok udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 16,5 %. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri i više godina te gimnazijom, odnosno 7839 osoba ili 29,8 % od ukupno nezaposlenih. Tijekom ožujka 2017. godine poslodavci su prijavili 1671 slobodno radno mjesto, 482 radna mjesta više nego prethodnog mjeseca i 171 radno mjesto više nego u ožujku 2016. godine. Najveći su broj slobodnih radnih mjesta prijavili poslodavci iz prerađivačke industrije (323 ili 19,3 %), poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (245 ili 14,7 %) te građevinarstva (185 ili 11,1 %).

IZVOR: Glas Slavonije