Gospodarstvo

DANKO KONČAR

Delvavacija kune otvorila bi 100 000 novih radnih mjesta

Jedan do najbogatijih Hrvata, poduzetnik Danko Končar gostovao je u emisiji Veto Sanjina Španović na N1 televiziji. Kako je ispričao, otkad se vratio u Hrvatsku investirao je u novcu ukupno 400 milijuna eura u razne projekte u Hrvatskoj, i tvrdi da bi to napravio ponovno, ali na drugi način.

Danko Končar   FOTO:Veto
Piše: Republika.eu / Veto

 - Ja sam imao viška novaca i želio sam ulagati u zemljišta jer će ona vrijediti i danas i sutra i za 100 godina. Nažalost, zemljišta nismo stavili u funkciju i to nije otvorilo nikakva radna mjesta. Kada bih ponovno ulagao isključio bih ta ulaganja u zemljišta, već bih ulagao u industriju koje u Hrvatskoj nema previše. Moja osnovna intecija oko ulaganja je bila pokrenuti dio te Hrvatske kada govorimo o proizvodnji. Treba ulagati u turizam koji je sigurno najeksplozivnija privredna grana u Hrvatskoj i to bih ponovno ulagao - kazao je Končar u Vetu.

Smatra da investicijska klima u Hrvatskoj ne pogoduje investitorima, ali ne smatra za to prvenstveno krivcem političare.

- Investicijska klima ne pogoduje investitorima. Ja sam ovdje od 2006. i ne mogu konkretno optužiti niti političare niti neke druge za stanje, ali postoji klima koju Zagrci nazivaju "neka susjedu crkne krava". U Hrvatskoj prevlada razmišljanje da je sramota imati novac, a investicija ipak pokreće društvo, bilo u privatnom sektoru, bilo u javnom. Kada u Hrvatskoj idete investirati u početku sve izgledati ružičasto, ali onda u realizaciji dolazi prva, pa druga, pa treća prepreka. Mi smo ih recimo po pitanju projekta Katarina monumenti, u investiciji vrijednoj 60 milijuna eura imali toliko da tek u petak, nakon šest godina nakon što smo dobili na natječaju potpisujemo konačno ugovor o koncesiji jer je jedno ministarstvo kočilo ono što nam je drugo omogućivalo. Mora se u Hrvatskoj naći i ravnoteža između visine poreza i dopuštenja da netko uloži i zaradi. Porez na dobit nije prevelik u Hrvatskoj, ali indirektna davanja u poslovanju su ogromna - kazao je Končar.

Priznao je kako u Hrvatskoj još uvijek nije vratio uloženi novac, ali tvrdi da mu to nije bio niti dugoročno plan.

- Jedno je povrat ulaganja, a drugo je da li nekoj investiciji raste vrijednost. Mi u Hrvatskoj ne stvaramo minuse, ali niti ne vraćamo novac, ali to nije osnovni cilj jer nama je recimo pet puta skočila proizvodnja ruda u Južnoj Africi i možemo si to dozvoliti da investiramo u Hrvatskoj svagdje pomalo - kazao je Končar.

Što se tiče Brodogradilišta Trogir u njega je, ispričao je, iz vlastitog džepa uložio 55 milijuna eura svog novca, ali ne vjeruje da će novac tako lako povratiti, pogotovo ne u bliskoj budućnosti. No, smatra da ima pokazatelja da se tamo nešto napravilo.

- Naša obveza je bila da povećamo kapital poduzeća na 100 milijuna kuna, a do današnjeg dana je povećan na 200 milijuna kuna. Brodograđevinska industrija nije nešto akumulativna, ne znam za neke primjere da se netko previše obogatio na tome, pogotovo u današnje vrijeme. Kada sam ulazio u to, želio sam pomoći da se privatizacije brodogradilišta skine s dnevnog reda i Hrvatska uđe u EU, ali o brodogradilištu nisam ništa znao, ali sam imao volje naučiti. Razvijanje marine me privuklo u ulaganje, išao sam razvijati druge aktivnosti tamo koje mogu da narastu na 50 posto ukupnog prihoda Brodotrogira, to je bila moja ekonomska procjena i danas imamo tri broda u brodogradilištu, dva na opremanju i jedan na navozu i svaki dan brodove na remontu. Kada sam došao tamo je bilo mir i tišina, a danas imate ogromnu radnu površinu. Također zbog blizine aerodroma uspješno razvijamo projekt elitne marine i 90 posto klijenata je u najmu vezova chartera - kazao je Končar.

Ispričao je kako u Istri planira razvijati projekt elitnih kampova obzirom da danas se može jedan ležaj u kampu naplaćivati kao i hotelski, no od projektiranja vila sa svjetski poznatim glumcem Bradom Pittom neće biti ništa.

- Brad Pitt je mene odveo do svojih projektanata u Berlinu i napravili su nam masterplan za projekt koji imamo. Nažalost ta lokacija na Brijuni Rivijeri ima probleme, tamo su stvarni lokaliteti koje konzervatori štite i imamo drugih problema za riješiti i krenuti u realizaciju. Bradovi projektanti su jako dobri, ali Brad Pitt je jednostavno nestao, i mislim da je to više bila naša želja da on bude naš investitor i da bude naš brend, da mu poklonimo vilu, nego što je on htio investirati - priznao je Končar.

Končar je u emisiji Veto ispričao kako unatoč 75 godina na leđima ne misli stati sa poslom i investicijama iako ga obitelj nagovara da se poputno preseli u Hrvatsku.

- Najviše života provodim u avionu, prošle godine sam proveo čak 57 noći u avionima koji lete s kontinenata na kontinent. U meni postoji unutarnji motor koji me gura i sa mojih 75 godina većina mojih suradnika koji su znatno mlađi ne mogu pratiti moj tempo - rekao je Končar.

Hrvatska kuna je prejaka i treba delvavirati, rekao je jedan od najbogatiijih Hrvata na svijetu, poduzetnik Danko Končar tijekom gostovanja u emisiji Veto, te se složio s idejom predsjednice Grabar Kitarović po tom pitanju.

- Apsolutno je naša kuna prejaka. Imate situaciju da je danas mnogo proizvoda bolje uvesti jer su jeftiniji nego da ih proizvodite ovdje. Vi zapravo tako izvozite radna mjesta u Hrvatskoj izvozite drugdje u Europi. Jedan od argumenata protiv jest da bi se povećali dugovi, da bi građani plaćali više ono što su zaduženi, ali ima i drugih efekata koji su pozitivni. Velike države poput Japana, koristeći nacionalnu banku guraju kurs u gospodarstvu prema izvozu. Mislim da se efekti delvavacije moraju potpuno izračunati jer samo reći da je građanima 3,5 milijarde kuna veće zaduženje nije dovoljno da se tome usprotivi. Po mojoj procjeni u slučaju da kuna devalvira samo dva posto koliko predlaže predsjednica Grabar Kitarović, otvoriti će se 100 000 novih radnih mjesta i pojačat će se izvoz u Hrvatskoj - rekao je Danko Končar u emisiji Veto i dodao:

- Nerealni kurs kune je pogodovao tome da dođe do toga s brodogradilištima do čega je došlo pa smo mi poduzetni morali uletavati. Da, mi možemo imati ovakav kurs, ali onda moramo imati bolju kamatnu stopu i slične druge beneficije, jednostavno mora postojati sveobuhvatna analiza i odluka - kazao je Končar.

Priznao je kako se nedavno susreo i sa samom predsjednicom Grabar Kitarović na tu temu, te su o tome razgovarali i o stvaranju tima za takvu inicijativu.

- Ali ona sa svoje pozicije teško može više napraviti - dodao je Končar.

Danko Končar komentirao je i slučaj Todorić, te je pritom kazao kako se po njemu s Lex Agrokorom nije pogodovali Ivici Todoriću.

- Ne vjerujem da se njemu tu pogodovalo jer to je Lex Agrokor, a ne Lex Todorić. To je bio dobar potez i treba spasiti sistem Agrokora. Nebitno tko je vlasnik, Ante, Ivan ili neki Rus. To što predstavlja Agrokor ima neke vrijednosti u životu svakog od nas - kazao je Končar.

Po njemu je Todorić došao u situaciju u kakvoj je danas jer je previše odugovlačio s riješenjem.

- Zanosio se da će doći neki Deux e machina i sve spasiti, a to ima samo u grčkim tragedijama, a ne u životu. Agrokor je bio opterećen kamatom koju teško može izdržati itko na dulje vrijeme, a istodobno mu se rušila monopolska pozicija i drugi su došli uz bolje uvjete i počeli mu gristi pojedine ekstra profite iz monopola i on nije imao riješenje koje je trebalo odmah primjeniti - kazao je Končar koji s Todorićem nikada nije poslovao.

- On nije imao namjere ulaziti u moja područja, a ja u njegova. Mi smo se tek bili upoznali i razmjenjivati poslovna iskustva - dodao je Končar.

Tijekom emisije Končar je otkrio kako je tijekom posljednjih godina s premijerama i ministrima razgovoarao o ideju da Hrvatska uvede institut prodaje putovnice, tj. državljanstva bogatim poduzetnicima iz Rusije i Kine, te kako se snažno zalaže za tu ideju.

- Prije nekoliko godina je Malta, koja je deset puta manja od nas po broju stanovnika, napravila natječaj za dodjelu 1000 putovnica pod uvjetom da se u proračun uplati 650 000 eura i uloži u državi 350 000 eura. Javilo im se čak 27 000 ljudi. Iz podatka je jasno da Hrvatska može tim putem inasirati određeni novac koji ne ide u privatne džepove već u državnu blagajnu i tako recimo olakšati devizna zaduženja države - rekao je Končar.

Smatra kako postoji veliki broj Kineza i Rusa koji bi rado iskoristili tu mogućnost koja je prisutna u mnogim državama EU, Španjolskoj, Portugalu, Britaniji i drugima.

- Moja ideja je da se plati milijun eura u proračun, kupi 350 000 eura državnih obveznica i uloži 150 000 eura u neki projekt. To je milijun i pol eura po putovnici. Hrvatska mora iskoristiti to što je članica Europske unije - kazao je Končar.

Upitan stvara li to sigurnosne probleme i otvara prostor terorizmu, odgovorio je kako ne jer se svakom tko se javi na natječaj može detaljno provjeriti.

- Razgovarao sam o tome sa mnogim ministrima i premijerima i svi su oni u razgovoru za, ali nema konačnog udarca na gol po toj temi, već pimplaju u šesnaestercu - slikovito se izrazio Končar.

Objasnio je u emisiji i zašto je angažirao europarlamentarca Ninu Jakovčića u Nadzornom odboru tvrtke Afakar čiji je dioničar.

- Afarak je tvrtka koja posluje u Africi, a Jakovčić je pak u srcu Europe koja ima razmišljanja oko ulaganja u rudarske poslove u Africi i imate čovjeka koji može savjetovati i dolazi iz samog Europskog parlamenta. To nije ništa sporno, po meni bi europski zastupnici trebali česće ulaziti u nadzorne odbore tvrtki. U Engleskoj je to normalno da su političari u NO tvrtki, ako ne danas kad su u politici, odmah kad ne budu u njoj, makar znam par bitnih političara tamo koji su dio veliki kopanija. To jasno mora biti transparetno i mora se znati pod je to kojim uvjetima - kazao je Končar.