Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC


"Rektor Turkalj u pokušaju pronalaženja smisla njegova rektorovanja"



"Zalažem se da se novi rektor na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, kao i svi dekani po sastavnicama, biraju na najširi demokratski način. To podrazumijeva da rektorski program trebaju izložiti svima, studentima, zaposlenim i građanima. Da se nakon toga na Sveučilištu organizira javno nadmetanje kandidata, a nakon toga slobodni izbori. Dok god Senat bira rektora do tada nema i neće doći do mentalne preobrazbe i rekonstitucije", kaže među ostalim prof. Nedeljko Bosanac.

Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Kaže Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: "Izrasli smo u sveučilište koje pokriva gotovo sva znanstvena područja". Ma, bravo! Takav prikaz grandioznosti i sadržaja djelokruga rada Sveučilišta vjerujem da je rektor upio od svog političkog mentora. 

Uostalom, prikazati kvantitavnim pristupom snagu Sveučilišta nije ništa drugo do zamagljivanje stvarnog stanja u Rektoratu i njegovim sastavnicama. Rektor u svome afirmativnom govoru posebno izdvaja da na Sveučilištu studira 20 tisuća studenata, da na njemu rade 1100 nastavnika/znanstvenika i da je administracije i tehničkog osoblja zaposleno nekoliko tisuća. I sada, kada slušate taj govor pomislite na pauna. Zapravo lijepo to sve neupućenom promatraču izgleda. U dvorani prve redove zaposjeli su dekani i prodekani na njihovim vratovima i leđima zlatni i platinasti lanci, toliko teški da su im se ramena spustila. Ali, kada gledate te ljude, dekane, s tim lancima oko vrata i na ramenima ništa vam drugo ne preostaje nego da se, pod plimom autoriteta i nadmenosti, povučete i raširenih zjenica motrite kada će akteri na toj predstavi početi govoriti o razini korisnosti i odgovornosti Sveučilišta za propast Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, domicila njegovog djelovanja. No, rektoru je bitno da na toj svečanoj sjednici bude sve u sjaju bez sjene. Tako se taj odlazeći rektor pokušava poput Poncija ograditi od nevjerojatnih pogrešaka što ih je naslijedio i ništa učinio nije da unaprijedi kvalitetu obrazovnih programa i prilagodi iste novim trendovima u sustavu obrazovanja što su i sami Bolonjski proces doveli do upitnosti nakon gotovo dva desetljeća njegove primjene u nas. 

Zašto bi rektor javno govorio da je na Sveučilištu na kome on rektoruje sve prisutna korupcija, neznanje, klijentelizam, paternalizam, partitokratizam, urotništvo i etc. Tim vlastodršcima na Rektoratu ali i nekim fakultetima nije imanentno upravljati. Njima je bitno vladati. Znakovito je da su neki istaknuti znanstvenici na Sveučilištu posve zanijemili. Niti govore, a niti pišu. Prepustili su se neka ih ih struja nosi po modelu "U istim vodama jesmo i nismo, stupamo i ne stupamo". Uostalom, pogledajte cijelo naše društvo koristi isti model. Prevedeno, "danas jesmo, a sutra nismo". Tako se zapravo prelila čaša strpljenja nas nekolicine što možemo sagledati kuda nas vode u visokom obrazovanju ljudi poput aktualnog rektora, klijentelisti, nepotisti i partitokrati. Naprosto, prosvjed u Zagrebu glede "Reforme obrazovanja" je prikazao tu malobrojnu energiju što gura društvo naprijed ali i moć vlasti koja ignorira sve, čak i vlastiti nemoral. 

I što onda očekivati od rektora našeg Sveučilišta osim da akteri te sramne drame propadanja naše regije sebe okite zlatom i platinom i da sjaje, a svi mi izađemo na ulicu siromašni. Zapravo, takav hvalospjev začinjen kvantitativnim uspjehom potiskuje kvalitetu studiranja i otvara prostor partitokratima da uvjere građane da se u našoj Regiji dobro živi samo što svi mi nismo svijesno da je tome tako. Eto, naša zacementirana svijest i bolestan živčani sustav sve više nas uvodi u realnost u trenutku kada počnemo primjećivati da posao ne mogu naći više stotina diplomiranih pravnika, ekonomista, inženjera, agronoma i  liječnika.


Gledajte, odmah se susrećete s otporom te znanstveno rektorske bulumente čim počnete insistirati na činjenici da se mora pristupiti rekonstituciji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Svijest da je takva mentalna preobrazba potrebna na Sveučilištu isti čas bude potisnuta u savjesti. Tako ćemo i dalje dobivati informacije iz Irske, Njemačke i dalje da se sve više naših diplomiranih studenata, prigodom zapošljavanja, susreću s riječima poslodavatelja: "Žao nam je ne možemo vam priznati diplomu jer se u vašoj zemlji diplome mogu kupiti" (?). 


Zato, zalažem se da se novi rektor na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, kao i svi dekani po sastavnicama, biraju na najširi demokratski način. To podrazumijeva da rektorski program trebaju izložiti svima, studentima, zaposlenim i građanima. Da se nakon toga na Sveučilištu organizira javno nadmetanje kandidata, a nakon toga slobodni izbori. Dok god Senat bira rektora do tada nema i neće doći do mentalne preobrazbe i rekonstitucije. One su nam potrebne zbog toga da Sveučilište prestane slušati partitokrate i da se akteri sramne drame propadanja naše Regije ne mogu više skrivati iza krinke autonomije. Dakle, treba mijenjati postojeće stanje na Sveučilištu da bismo zaustavili dalje nazadovanje naše regije i da bi ta politička bulumenta shvatila da treba savjete i konkretni doprinos Sveučilišta za spas Slavonije i Baranje i Zapadnog Srijema. Prvi korak k rekonstituciji i mentalnoj preobrazbi na Sveučilištu bio bi referendum o potrebi demokratizacije unutar autonomije Sveučilišta. 

Sve drugo kao nastavak ovoga propadanja i Opće krize otvara pitanje: "Quo vadis Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku"

Napomena: Sve detalje zašto je potrebna rekonstitucija i mentalna preobrazba pročitajte u mojoj knjizi: "Slavonski pogled unaprijed/Quo vadis Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku" , Osijek 2015. godine, Grafika Osijek, Knjižara Nova, Trg A. Starčevića, Osijek

prof. Nedeljko Bosanac