Razno

BROJ TISKANIH MEDIJA U PADU

Istraživanje: 91 posto hrvatskih građana vijesti traži na internetu

Prema istraživanju Reutersovog instituta za novinarstvo Digital News Report 2017, u koje je ove godine prvi puta bila uključena i Hrvatska, 40 posto hrvatskih građana ima povjerenja u medije koje konzumira, dok samo 15 posto građana misli da su mediji lišeni političkog utjecaja, što Hrvatsku stavlja na samo začelje ljestvice u kategoriji Trećih zemalja kada je riječ o povjerenju u medije, izvijestilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: HINA

Kada je riječ o izvorima vijesti, 91 posto ispitanika do vijesti dolazi online, uključujući društvene mreže, 79 posto putem televizije i 48 posto putem tiskanih medija, dok najmanje ispitanika (28 posto) vijesti nalazi na radiju. Društvene mreže izvor su vijesti za 56 posto ispitanika, od čega 57 posto vijesti nalazi na Facebooku. Iako velika većina građana u Hrvatskoj konzumira online vijesti, samo je 8 posto ispitanika spremno platiti takav sadržaj. Također, za konzumaciju online vijesti više koriste osobna računala (72 posto) nego mobiteli (66 posto).

Što se povjerenja tiče, 39 posto ispitanika ima povjerenja u medije općenito, a njih 40 posto ima povjerenje u medije koje konzumira. 15 posto ispitanika smatra da su mediji slobodni od političkog utjecaja, a 16 posto da su slobodni od ekonomskog utjecaja.

Tiskani mediji u krizi, online u usponu

Istraživanje pokazuje da Hrvatsko medijsko tržište karakterizira snažan televizijski sektor, koncentriran nacionalni novinski sektor s tiskanim medijima čiji je broj u padu i rastući sektor novih i postojećih online servisa.

Ključno pitanje posljednjih godina je prijetnja uredničkoj neovisnosti javnog elektroničkog medija – Hrvatske radiotelevizije – osobito nakon što je velik broj novinara i urednika smijenjen i nakon što je Vlada zaprijetila financijskoj stabilnosti HRT-a prijedlogom o smanjenju pristojbe.

Istovremeno, Reuters institut navodi da je informativni program HRT-a izgubio vodeću poziciju na tržištu koju su sada preuzele komercijalne televizije. Nova TV, čiji je vlasnik Central European Media Enterprises (CME), kompanija sa sjedištem na Bermudima i s tv postajama u šest zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, vodi u gledanosti programa vijesti, a slijedi ju njemačka kompanija RTL.

Na tržištu dnevnih novina najpopularniji je tabloid 24sata, čiji je vlasnik austrijska kompanija Styria. Popularan je i Jutarnji list, koji je dio najveće novinarske nakladničke kompanije Hanza Medije, prije Europapress holdinga. No, kao i drugdje, uloga tiskanih medija se ubrzano smanjuje budući da online vijesti postaju sve važnije, posebno za mlade.

U razdoblju od 2008. do 2013. tiraža dnevnih novina je pala sa 640.000 na 300.000 primjeraka dnevno. Prihod od reklamiranja u tiskanim medijima pao je sa 104 milijuna eura u 2008. na 36 milijuna u 2015., dok se u istom razdoblju u online izdanjima popela s 4 milijuna eura u 2008. na 22 milijuna.

Među online medijima najčitaniji je portal Index.hr, a popularni su i mediji kompanija s tradicijom, posebno web stranice tabloida 24sata, koji njegova publika voli zbog zabavnog i šaljivog sadržaja, stoji u Reutersovoj analizi. Suprotnost mu je Jutarnji.hr, koji je prepoznat kao portal koji najbolje predstavlja kompleksne probleme.

Uz to što su neskloni plaćati vijesti na internetu, većinu ispitanika ometaju i online reklame, što otežava razvoj financiranja online medija, unatoč rastućoj publici. Tradicionalna niska razina pretplate na offline medije nije se promijenila ni u online okuženju, pokazuje istraživanje.

Dnevnik.hr je digitalni vid offline lidera Informativnog programa Nove TV i najveći televizijski izvor u digitalnom medijskom svijetu. Online prisutnost javnog elektroničkog servisa HRT-a je, prema ocjeni Reuters instituta, skromna i odražava relativni neuspjeh njegove online strategije kao i moguće otrežnjenje zbog mijenjanja uredničke politike.

WhatsApp puše za vratom Facebooku

Istraživanje o digitalnim vijestima Reutersovog instituta novinarstva na globalnoj razini pokazuje da većina ljudi ne vjeruje mainstream medijima, a još je sumnjičavija prema društvenim mrežama, iako pokazuje i to da su društvene mreže od vitalne važnosti za teme o kojima se rijetko piše kao što su LGBT zajednica i pitanje migranata.

Razlog nepovjerenja povezan je s duboko ukorijenjenom političkom polarizacijom i osjećajem da su dominantni mediji pristrani.

Zaustavljen je rast popularnosti društvenih mreža u nekim zemljama, dok aplikacije za filtriranje sadržaja postaju sve popularnije. Korištenje aplikacije WhatsApp za vijesti počinje konkurirati Facebooku na mnogim tržištima, uključujući Maleziju (51posto), Brazil (46posto) i Španjolsku (32posto).

Samo četvrtina ispitanika misli da društvene mreže dobro odvajaju činjenice od lažnih vijesti, dok 40posto to misli o medijima. Također, pokazalo se da korisnici smatraju da je razlog širenja lažnih vijesti kombinacija nedostatka pravila i viralnih algoritama.

Čitanje vijesti na pametnim telefonima je sve češće i u sve više zemalja već premašuje čitanje na računalu. Posebno značajno je naraslo u posljednju godinu dana u SAD-u, Južnoj Koreji i Australiji, te tako postalo važan put širenja sadržaja i nov način života aplikacija. Vidljiv je i znatan porast servisa vijesti za mobitele, osobito Apple Newsa, ali i Snapchat Discovera za mlađu publiku. Obje kompanije su udvostručile broj svojih ciljanih korisnika posljednju godinu dana.

Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem siječnja i početkom veljače ove godine u 36 zemalja na uzorku od 70 tisuća ispitanika, navodi HND.


(Hina)