Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Rektor nije uspio skriti insuficijenciju znanja glede vizije i programa njegovog budućeg rada u Rektoratu

Intervju novog rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlade Guberca u Glasu Slavonije komentirao je prof. Nedeljko Bosanac.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Osvrt profesora Bosanca prenosimo u cijelosti:

Ukoliko bi uporabili turski termin, tada bi rekli "taman", kada biste rekli: "Kako je moguće da se na takav intervju nije očitovao prof. Bosanac", eto mene.

Molim, pročitajte taj intervju i pokušajte sami doći do zaključka, radi li se o izboru rektora što nudi svoju razinu referencija i/ili kvalifikacije ili je on oktroiran za tu visoku funkciju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku? Pitate kako oktroiran? Pa, gledajte, usprkos da u desetinama mojih tekstova što upućuju na zaključak da je Statutarna odredba što utvrđuje postupak izbora rektora nedemokratska, nitko na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku niti ne pomišlja da bi trebalo pristupiti promjeni Statuta u tome dijelu. Oni i dalje idu svojim putem što karakterizira njihov način promišljanja, a taj je in ultima rationis. Zašto bi oni otvorili mogućnost širokih demokratskih izbora za rektora i dekane na Sveučilištu i njegovim fakultetima. Sjajno(?) je kada te mediokritetske skupine što su se nametnule politici visokog obrazovanja na Rektoratu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u zadnjih dvadesetsedam godina, a posebno na fakultetima, kao što su partitokrati i bogatuni ali i neformalne skupine iz pravosudnih redova, biraju rektora na način "čistog hrvatstva i katoličanstva", ma bio on i "promaknut k vlastitoj nesposobnosti".Odlično(?!), što je njih briga što će taj in spe rektor pokušati svoju ulogu prikazati kao da je on "savjetnik (?)" zvanične politike, a ne kreator društva u demokratskim okvirima. No, ostavimo tu distinkciju između te dvije paradigme novoizabranom rektoru. Teško je da će on razumjeti tu ulogu u društvu jer je poput "pijan na plotu" naslonjen na partitokrate i bogatune što su svoj utjecaj u javnom životu stekli kroz politiku i/ili novac. Tako naš novoizabrani rektor, u intervju što ga vodi ugledni novinar g. T. Levak (n.a., Čak niti on nije bio u stanju umiti taj nebulozni sadržaj izrečenog), nije uspio skriti insuficijenciju znanja glede vizije i programa njegovog budućeg rada u Rektoratu.

Dobro, eto jedan citat: "To bi, naravno, trebalo pitati svakoga člana Senata, zašto je pojedini kandidat njihov izbor. Sva tri kandidata opširno su predstavila svoj program rada i svaki od tih programa ima neke svoje specifičnosti i dobre strane. Mislim da je program rada, za sljedeće četverogodišnje razdoblje, itekako važan, ali ne i presudan u odabiru kandidata. Članovi Senata imaju svoj osobni stav i mišljenje o svakom kandidatu, njegovoj osobnosti, njegovom dosadašnjem radu u akademskoj zajednici, doprinosu u razvoju fakulteta s kojeg dolazi, kao i u radu Senata općenito. O svemu tome donose svoj osobni sud i stav, te se vjerojatno tako i opredjeljuju kome će dati povjerenje u izboru rektora". 

Eto, ta izjava jasno upućuje neinformiranog čitatelja kako je upravo g. Guberac savršen kandidat za mjesto rektora na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Gledajte, zamislite, suglasan sam!? Ali ! Možete li vjerovati da je upravo to prava istina što upućuje na način izbora rektora na Sveučilištu? Vjerujete li da je pobijedio kandidat koji ima dobar program što jamči rast i razvoj Sveučilišta u buduće četiri godine njegova mandata? Ukoliko u to povjerujete, tada je vama ona stara izreka posve prihvatljiva, a to je, parafraziram: "Ostavite vi svi nadu koji ulazite....etc.". Molim vas, toliko naivan nisam, a i dobro sam informiran što se događalo u procesu lobiranja neposredno ispred izbora za rektora u Senatu Sveučilišta. Uostalom, nemojte biti naivni da su članovi Senata izabrani na demokratski način. Držim, da je veliki dio članica Senata izabran na posve nedemokratski način. Slično onome načinu kada su te iste članice Senata podržale g. Turkalja, rektora, da za v.d. dekana na Pravnom fakultetetu inauguriraju matematičara. U kratkom vremenu njegove uprave izabrana je dekanica, kolegica koja također nije prepoznala, prigodom glasovanja, pravi program i viziju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku što je iznosio kao svoj program kolega Z. Kramarić.

Ali, ostavimo sada to, pročitajte citat: "Sveučilišne sastavnice izvode danas velik broj studijskih programa i pokrivaju velik broj područja, kako znanosti tako i umjetnosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama potrebno je utemeljiti i nove deficitarne studije. Takvi novi studiji znatan su potencijal za daljnji razvoj Sveučilišta i način zadržavanja mladih na području istočne Hrvatske. Nastavni proces treba ojačati s više stručne prakse, mentorskog rada, sudjelovanja studenata u zajedničkim projektima s asistentima i nastavnicima ili u umjetničkim postavama. Na taj način treba već tijekom studiranja odabrati najbolje studente kao pomladak za razvoj sastavnica. Duboko vjerujem da naši studenti nakon završetka studija dobiju dovoljnu količinu znanja i kompetencija da krenu samostalno u život, a iskustva pokazuju da su oni koji su našli radno mjesto u zemljama Europske unije jako dobro prihvaćeni od svojih poslodavaca, jer su pokazali zavidnu razinu znanja i umijeća. Uvođenjem “bolonjskog sustava” obrazovanja prolaznost se kod studenata nešto povećala. To još uvijek ne znači da je sustav dobar i da ga ne treba poboljšavati i dopunjavati. Strateški cilj razvoja je uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, na svim sastavnicama. U tom procesu sastavnicama će se dati maksimalna podrška od Rektorata". 

Trebam li tu što komentirati? Da! Trebam! Na koji način? Eto, pitanjem, zašto je nova ministrica obrazovanja i znanosti blokirala povećanje koeficijenta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku što bi se trebalo odraziti na povećanje primanja zaposlenika? Kratak odgovor. Uvijek se u pravilu, ta zazidana struktura mišljenja iz prethodnog sustava, nakon izbora novih ministara, ta pokvarena struktura, u Rektoratu, potrudila da prije novog ministra podignu svoju financijalnu bazu što će se upotrijebiti za povećanje plaća nastavnika i zaposlenika. Eto, odgovor je to na novu blokadu sva tri Sveučilišta u nas od strane nove ministrice.

I, sada, dobro pročitajte slijedeću izjavu iz spomenutog intervju:"Sveučilišne sastavnice izvode danas velik broj studijskih programa i pokrivaju velik broj područja, kako znanosti tako i umjetnosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama potrebno je utemeljiti i nove deficitarne studije. Takvi novi studiji znatan su potencijal za daljnji razvoj Sveučilišta i način zadržavanja mladih na području istočne Hrvatske. Nastavni proces treba ojačati s više stručne prakse, mentorskog rada, sudjelovanja studenata u zajedničkim projektima s asistentima i nastavnicima ili u umjetničkim postavama. Na taj način treba već tijekom studiranja odabrati najbolje studente kao pomladak za razvoj sastavnica. Duboko vjerujem da naši studenti nakon završetka studija dobiju dovoljnu količinu znanja i kompetencija da krenu samostalno u život, a iskustva pokazuju da su oni koji su našli radno mjesto u zemljama Europske unije jako dobro prihvaćeni od svojih poslodavaca, jer su pokazali zavidnu razinu znanja i umijeća. Uvođenjem “bolonjskog sustava” obrazovanja prolaznost se kod studenata nešto povećala. To još uvijek ne znači da je sustav dobar i da ga ne treba poboljšavati i dopunjavati. Strateški cilj razvoja je uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, na svim sastavnicama. U tom procesu sastavnicama će se dati maksimalna podrška od Rektorata". 

I, što je tu novoga? Ništa! Sve je isto kao i kod prethodnika g. Turkalja, a na što se g. Guberac nadovezuje riječima: "Nastaviti ćemo dalje raditi u istom smjeru kao prethodnik....". Ne daj Bože!

Pogledajte sada još i: "Posljednje četiri godine uprava Sveučilišta radila je u smjeru povećanja vidljivosti Sveučilišta u međunarodnom okruženju, stimulirala znanstveno-istraživački rad nagrađivanjem mladih znanstvenika i poticala publiciranje radova u prestižnim svjetskim časopisima, što je svakako dobro. Nastavila se gradnja kampusa kako je predviđeno Strategijom razvoja Svečilišta. Pokrenute su inicijative za osnivanje novih fakulteta i studija, što svakako treba podržati. U daljnjem razvoju Sveučilišta, osim materijalno-tehničkih uvjeta rada, treba više energije i truda uložiti u brigu o pomlatku na sastavnicama, jačem razvoju ljudskih resursa, njihovu napredovanju u nastavnom, znanstveno-istraživačkom i umjetničkom radu, tražiti od resornog ministarstva veću podršku za te ciljeve, pojačati mobilnost nastavnika, prije svega prema zemljama Europske unije. Jedan od važnijih ciljeva razvoja Sveučilišta jest jača povezanost obrazovnog i istraživačkog rada s gospodarstvom te umjetničkog rada s institucijama kulture i umjetnosti. Potrebno je uložiti maksimalne napore da studenti već od prve godine studija imaju kontakte, suradnje, manje start-up projekte s gore navedenima te na taj način pomoći studentima u pronalaženju posla, smanjiti iseljavanje i odlazak mladih ljudi u svijet. Čini mi se da je u ovom trenutku to naš najvažniji i strateški cilj". 

Znate, ukoliko je to strategijski cilj novog rektora Guberca, tada on ne razumije niti funkciju rektora, a niti znanost kao nadnaravnu sposobnost pokretanja društva iznutra. Cijelo vrijeme g. rektor koketira i interferira svoju funkciju sa savjetodavnim mjestom političarima. I to u smislu, eto sada će političari i država korisiti politička znanja sa Sveučilišta i Rektorata, e da bi sprovodili državnu politiku na terenu. Uvjeravam g. Guberca da je taj proces posve obrnut. Dobro, neću mu tumačiti, neka proba sam dešifrirati tu akciju. No, kada sam spomenuo termin "akcija" ne mogu, a ne izdvojiti svoj osobni stav da mi je žao što za rektora na tom stupidnom Senatu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku nije prepoznat program kandidata što je pokušaj da cementirane umove sastavnica usmjeri na potrebu opstanka Sveučilišta u 21. stoljeću.

Mnoge moje kolege upozoravaju me da sam već gotovo cijelo desetljeće u disonanciji s g. Z. Kramarićem. Naravno da jesam! Ali, nikako ne držim da je moje subjektivno mišljenje o našim zamrznutim odnosima prepreka da ne mogu javno reći da je njegov program s kojim se natjecao za rektora Sveučilišta J. J. Strossmayera "vremeplov iz budućnosti" za program g. Guberca, a i sada Sveučilišta. Sastavnice sa svojim članicama Senata nikako intelektualno i znanstveno nisu u stanju prepoznati novo vrijeme "Sveučilište u akciji" i zato su izabrali rektora što ih drži u vremenu prošlom u kojemu je njima dobro jer svoj vlastiti komformizam niti pod koju cijenu ne daju za globalne promjene u društvu za što odgovara znanost i Sveučilište. Evo samo jedan izvadak iz programa i vizije g. kolege Z. Kramarića:"U svom djelovanju tražit ću od Vlade RH da vodi posebnu brigu ne samo o osječkom Sveučilištu (nikakve privremene administrativne racionalizacije kada je u pitanju naše Sveučilište ne dolaze u obzir), već i o iznimnoj delikatnosti prostora istočne Hrvatske. Naime, bez aktivne intervencije Vlade RH, njezinih pojedinih ministarstava i agencija, koji bi svojim konkretnim djelima trebali pokazati bar minimum solidarnosti prema ozbiljnim strukturalnim problemima s kojima se trenutno suočava ovaj i više nego vrijedan hrvatski prostor.

A da bi se takvo što dogodilo, mora postojati i određeni reciprocitet poželjnih aktivnosti, pa je stoga bitno da i osječko Sveučilište / njene sastavnice, sa svoje strane, ponudi: nove studijske programe koji će korespondirati s duhom vremena u kojem živimo i djelujemo, moramo postati svjesni da smo mi integralni dio europskog prostora, europskih problema, ali jednako tako i europskih rješenja; da održi i daljnje unaprijedi već postojeće studijske programe; da se aktivno uključuje u što veći broj europskih projekata, što će reći da svoje djelovanje naše Sveučilište mora dodatno internacionalizirati; da osigura stabilno i trajno financiranje svih sveučilišnih djelatnosti; da se ozbiljno posveti stvaranju nužnih infrastrukturalnih podloga za svoj budući razvoj (od nastavka gradnje kampusa, pa sve do početka gradnje sveučilišne knjižnice, što bi, u konačnici, rezultiralo stvaranjem temeljnih pretpostavki jedne buduće bogate sveučilišne izdavačke djelatnosti…); da se osnuje Klub sveučilišnih nastavnika, kao idealnog mjesta za institucionalizaciju svih sukobljavanja/sučeljavanja unutar osječke akademske zajednice; da se konačno institucionalizira Alumni organizacija osječkog Sveučilišta; da se poradi na (re)dizajniranju mrežnih stanica Sveučilišta...".

E, sada, pokušajte mi reći da nisam u pravu!?

Završio bih s naslovom iz moje nove knjige: "Slavonski pogled unaprijed/Quo vadis Sveučilište J. J.Strossmayera u Osijeku", Osijek 2015. godine, Knjžara "Nova".