Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Politička struktura ne osvrće se na iseljavanje, gubitak, starenje i siromaštvo stanovništva. Njima je za sada dobro?!

Komentirajući podatak objavljen u Glasu Slavonije kako je ove godine iz Slavonije otišlo više građana nego u cijeloj 2016. godini, profesor Nedeljko Bosanac među ostalim analizirao je uzroke "egzodusa stanovništva". Političkoj strukturi potrebno je javno reći da su posve sa svojim neznanjem i političkim djelovanjem ugrozili socijalno-ekonomijsku strukturu stranovništva u selima i gradovima Slavonije i Baranje, navodi među ostalim profesor Bosanac.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Dugo nisam, još od kasnih osamdesetih, pročitao takav senzacionalistički naslov u dnevnom tisku kao što ga je redakcija Glasa Slavonije, uz popratnu sliku, stavila na naslovnicu svoga dnevnog izdanja. Već na prvi pogled jasno je da je takav naslov na naslovnici lista, popraćen slikom, trebao samo poslužiti rehabilitaciji tog lokalnog lista što često kontaktira zagrebačke intelektualce da oni objasne zašto se i kako se u nas događa nezabilježeni egzodus stanovnika, ne samo iz Osijeka, iz svih sela i gradova na prirodnoj sredini Slavonija i Baranja.

Jeste li primijetili da se bilo što promijenilo od prvih početaka tog egzodusa stanovnika iz npr. grada Osijeka? Nije! Zašto? Vjerujte, takav egzodus ljudi iz prirodne sredine u nekim civiliziranim sredinama može se dogoditi isključivo poradi nekih ekstremnih političkih promjena i/ili rata i zbog teških elementarnih nepogoda. U praksi, ali i literaturi, zabilježeni su pojedini slučajevi takvog kretanja stanovništva, a nedavno smo i svjedočili migrativnim kretanjima što su izravna posljedica teških ratnih sukoba i političkih promjena. Da i ne govorim o tragičnim prirodnim nepogodama, požarima i drugome. Tada se država organizirano štiti od većih posljedica za ljude i materijalne vrijednosti. U oba slučaja, u političkim turbulencijama i elementarnim nepogodama, država pokreće cijeli niz pravnih, tehničkih i drugih mehanizama sustava da ublaži nastale posljedice. Jedino što niti jedna država ne može popraviti jesu štete koje nastaju u prirodi djelovanjem prirode.

I, sada je važno primijetiti da se migrativno kretanje stanovništva sa prirodne sredine Slavonija i Baranja ne događa, u povijesti na ovim prostorima, prvi put. Ali, prvi put se događa da domicilno pučanstvo napuštaju sela i gradove u vlastitoj prirodnoj sredini i Domovini. Još je važnije što domicilna politička bulumenta ne zna niti ima instrumente s pomoću kojih bi zaustavila tako drastično iseljavanje. Još je čudnije što npr. na zadnjim izborima za gradonačelnika grada Osijeka i Osječko-baranjske županije problemu migracije domaćeg pučanstva nije dana adekvatna politička pozornost. Još je tragičnije što je većina pučanstva iznova izabrala istog gradonačelnika koji je uvjeravao građane/birače Osijeka da ta "migrativna gibanja stanovništva" i nisu neki problem i da on "ne vidi da je baš u tome broju smanjen broj stanovnika Osijeka". U tome razdoblju pred izbore (2016. i 2017. godine) napisao sam barem 5 tekstova što su sa svojim sadržajem upozoravali odgovorne, tu lokalnu političku bulumentu, da je gibanje domicilnog pučanstva iz sela i gradova, posebno Osijeka, poprimilo iznimno negativni trend. Uvjeravao sam te vlastodršce da je žiteljstvo važan činitelj gospodarstvenog života, da je njegova veličina odlučujući činitelj što održava ravnotežu između proizvodnje i potrošnje, da je broj pučanstva životno važan za ukupno gospodarstvo, jer će se njegovim povećanjem, odnosno smanjenjem povećati, odnosno smanjiti proizvodnja i potrošnja i drugo, kao što sam im pokušao skrenuti pozornost na demografiju/populacionistiku, koja je vrlo važna znanost za razumijevanje ekonomijske politike, kvantitativnih i kvalitativnih obilježja stanovništva (n.a.; Kao npr. kvantitativna obilježja su važna za razumijevanje i praćenje gibanja stanovništva jer se ono razlikuje po broju i gustoći i gibanju i sl., a kvalitativna obilježja su važna jer preko njih znanost izučava spolnu, dobnu, obrazovnu, kvalifikacijsku i socijalno-ekonomijsku strukturu stanovništva, itd.). 

I, što je sve to vrijedilo? Naime, objašnjavao sam njima, jer meni nije potrebno, a oni vladaju i ne znaju. Populacionistiku razumijem i desetljećima sam izučavao interferenciju ekonomske politike i demografije. Što je vrijedilo moje upozorenje da je socijalno-ekonomijska struktura stanovništva, u selima i gradovima na prirodnoj sredini Slavonija i Baranja, strukturno poremećena ratnim posljedicama ali i posvemašnjim stupidnim vlastodržačkim inzistiranjem na nelogičnom stranačkom djelovanju na platformi bezkoncepcijskog stanja. Neznanje i nezainteresiranost političke strukture na lokalnoj (regionalnoj) samoupravi usmjerili su cijeli društveni i gospodarstveni život na put s kojim su krenuli devedesetih i sada su došli do kraja toga puta. Rekli bismo, krenuli su svojim putem i sada ih je iznenadio kraj puta. Vidite, taj "kraj puta" je posve razvidan iz naslova što ga Glas objavljuje senzacionalistički kao "Egzodus stanovništva.....!". 

Sada je potrebno toj političkoj strukturi javno reći da su posve sa svojim neznanjem i političkim djelovanjem ugrozili socijalno-ekonomijsku strukturu stranovništva u selima i gradovima Slavonije i Baranje. Eklatantan primjer destruirane socijalno-ekonomijske strukture stanovništva je grad Osijek. Taj je grad nekada bio srednje razvijeni grad, mjereno strukturom srednjoeuropske razvijenosti. Nekada se u taj grad doseljavalo s kuferima i zapošljavalo u laku industiju što je ubrzano nicala ili je naslijeđena iz prethodnih vremena industrijsko-poljoprivredne ekspanzije Osijeka, koji je iz nekada moćnog obrtničkog grada izrastao u poljoprivredno-industrijski i sveučilišni grad.

I, sada, iznova upozoravam tu političku bulumentu da je iseljavanje važan trenutak smanjivanja žiteljstva u nekoj državi, regiji, selima i gradovima. Iseljavanje je u pravilu posljedica socijalnog stanja. Međutim, iseljavanje ima i cijeli niz drugih razloga. Ponekada su razlozi za iseljavanje i religiozne, a više puta je političke naravi. Mnogo puta su razlogom i priče o eurima što zna u našem narodu privući na iseljavanje. Ali, s današnje točke motrišta je važna i glavna pojava iseljavanja, iz Slavonije i Baranje, Osijeka i drugih sela i gradova, gospodarstveno-socijalna prilika u zemlji. E, ukoliko toj lošoj prilici dometnemo i političko stanje u državi, tada je jasno da su Osijek, drugi gradovi i sela, Slavonija i Baranja, u političkom i gospodarstveno-socijalnom smislu, pretrpjeli teške posljedice neznanja političke strukture koju su birali, a koja je svojim partitokratskim djelovanjem, bez jasno utvrđene odgovornosti i korisnosti, snažno doprinijela egzodusu/iseljavanju domaćeg stanovništva. Ne razumije ta partijska struktura razlike između privremenog, trajnog i sezonskog iseljavanja. Ne mogu oni razumjeti riječi iseljenih: "Nikada se više vratiti neću. Eto im svi ti njihovi uhljebi i užasno pravosuđe, političari, mafija i drugi". Ne razumije ta politička bulumenta da postoje loše strane iseljavanja jer zemlja iz koje se stanovništvo iseljava trpi teške gubitke u radnoj snazi i populacionistici (n. a.; Vrlo niska stopa prirodnog gibanja stanovništva/više umrlih od živorođenih!".) Taj teški gubitak što ga mediji objašnjavaju kao "egzodus" je to osjetljiviji što se seli najjači i najzdraviji element, u dobi kad je najsposobniji za rad. Strašno je što je tada taj element izgubljen za nacionalno gospodarstvo. Ukoliko se ikada kasnije ti iseljenici i vraćaju u domovinu, redovito su fizički i psihički toliko iscrpljeni, da su nesposobni za svaki rad. Ali, toj lošoj strani stoji nasuprot dobra strana, koja se sastoji u tom, da iseljeništvo u obilnim iznosima redovito šalje u domovinu svoju zaradu.

I, sada sam otkrio glavni razlog odlaska radnog kontingenta stanovništva iz npr. Osijeka i Slavonije i Baranje, ali i zemlje, a to je siromaštvo i strašna socijalna diferencijacija što je nastala sprovođenjem partitokratske politike i urušavanjem opće prihvaćenog hrvatskog sustava vrijednost. 

Razumijem da se iseljavanje ne može posvema spriječiti, jer bi time bilo povrijeđeno jedno od temeljnih prava čovjeka. Moderno zakonodavstvo stoji na principu slobodnog iseljavanja. Ali, država koja vodi brigu o stanju nacije nikada se lišiti neće nekih ograničavajućih instrumenata glede iseljavanja. 

Čini mi se da se u nas politička struktura ne osvrće na iseljavanje, gubitak, starenje i siromaštvo stanovništva. Njima je za sada dobro?!

Prof. Nedeljko Bosanac / Facebook

Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu