Osječko-baranjska

NE STIŠAVAJU SE REAKCIJE

Donosi li novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu rat za zemlju?

Ne stišavaju se reakcije slavonsko-baranjskih seljaka zbog prijedloga novoga Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, koji se nalazi između dva saborska čitanja. S najavljenim izmjenama mnogi su razočarani, a najviše bure izazvao je prjedlog po kojem će prioritet prilikom dodjele zemlje imati gospodarstva koja se bave stočarstvom, umjesto dosadašnjih posjednika zemlje. Sporno je i ograničavanje parcela za prodaju na samo 10 hektara. Prihvati li Sabor takve izmjene na terenu bi se ponovno mogao rasplamsati rat za zemlju, upozoravaju pojedini seljački čelnici, zahtjevajući izmjene prijedloga Zakona prije konačnog usvajanja.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Josip Dubrović / STV

Pitanje zemlje je pitanje svih pitanja hrvatske poljoprivrede, a u Slavoniji i Baranji i našega opstanka i budućnosti. Lutanje zakonskim labirintima traje godinama, a dugoročnog općeprihvaćenog rješenja niotkuda. Po mnogima najveći je problem nedostatak kontinutiteta. Kako se mijenjaju ministri poljoprivrede tako se u Hrvatskoj mijenjaju i zakoni. Svatko donosi svoja pravila igre, no ničije rješenje do sada nije ostalo dugotrajnije.

"Politika je ta koja odlučuje, političari su ti koji kažu amen, političari i oni koji misle da sve znaju, pa i tu, donose jednu krajnju zakonsku mjeru, koja nisam siguran da će biti, iako nam je bilo čvrsto obećano da će biti dobra, neće biti dobra, jel zemlja je zakon, taj zakon je temelj poljoprivrede. Zakon svih zakona. Zemlja je početak i kraj. Znači, poljoprivrednik mora imati vlasništvo, tutular biti te zemlje jedan kroz jedan i onda je to njegova budućnost, može planirati, se razvijati", kaže glavni tajnik ZUSSB Stanko Zdravčević.

Svi se, manje više slažu, s vraćanjem raspolaganja zemljom jedinicama lokalne samouprave, ali su sporni prioriteti pri dodjeli zemlje, koji bi mogli izazvati pravo ratno stanje između ratara i stočara. Matija Brlošić, koji sudjelovao u radu povjerenstva za izradu Zakona, kaže kako je sporni članak 36 potpuno drugačije izrađen, a onda ga je preko noći promijenio resorni ministar.

"Posjednik je uvijek imao prednost u dodjeli tog poljoprivrednog zemljišta. Evo sad po prvi puta u povijesti možemo reći da posjednik gubi prioritet u dodjeli zemljišta i dobiva onaj stočar, koji ne zadovoljava jedno uvijetno grlo po hektararu, što moram naglasiti nikada nije bilo. Dakle, uvijek se razgovaralo o Nitratnoj direktivi, koja kaže 2,4 uvjetna grla po hektaru. Postavlja se pitanje otkud sada jedno uvjetno grlo po hektaru i koji je u stvari razlog da prednost stočar ima ispred posjednika, koji je 20 pa i više godina u posjedu", kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Da će to na terenu izazvati veliku pomutnju, uvjeren je i općinski načelnik Grga Lončarević, koji je, kaže, u cijeloj priči potpuno neutralna osoba, jer se ne bavi poljoprivredom.

"Dojam na Odboru je stvoren da je hrvatsko stočarstvo propalo zato što nema državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima, što nije točno. Znači, mi smo ovdje imali stočare prije 15 godina koji su dobili državno poljoprivredno zemljište, nije im se isplatilo radit zemlju, pa su odustali od nje jer im je jeftinije bilo kupovati hranu. Iz tih razloga sam za takav prijedlog da se, ako se već zemljište novim izmjenama Zakona želi vratiti u raspolaganje jedinicama lokalne samouprave, neka ga vrate, ali neka raspolaganje onda bude ono što zaista raspolaganje znači", priča za STV načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević.

To je, pojašnjava Lončarević, mogućnost da sama općina sa svojim poljoprivrednicima odluči kako će raspolagati zemljištem i u koju će namjenu biti iskorišteno, a ne da se propisuje zakonima iz Zagreba. Ističe i kako su ponovno određeni lobiji imali utjecaja na predlagatelja Zakona.

"Po meni opet velike firme, koje bi došle u selo i pokupovale ono malo zemlje, od koje na sreću neki ljudi ovdje ipak dobro žive, i najglavnije i što sam htio reći tamo, ja bih volio da predlagatelj Zakona napokon, da Ministartvo, da svi oni koji vode računa o poljoprivrednom zemljištu, vode računa o selu. Da zaista iz duše pokažu interes da žele zadržati mlade ljude, poljoprivrednike u selu", dodaje Lončarević.

"Ja ne mogu vjerovati, ne želim vjerovati i ne mogu doći k sebi, koji je taj koji je odlučio da zemlja ne ide u prodaju, nego 10 hektara. I drugo, što je jako bitno, ja jesam da stočari dobiju zemlju.I drugo, što je jako bitno, ja jesam da stočari dobiju zemlju.Ali 70, 80 posto su stočari zadovoljeni zemljom, i treba tu nešto malo ispraviti, ali ne treba činiti novu nepravdu", dodaje Zdravčević.

"Da stvar bude još gora tvrtke će stvarati određene umjetne uvjete, poljoprivredna gospodarstva također, već sad na terenu imamo da se stoka prebacuje s jednog imena na drugo ime, i jednostavno će na taj način i povjerenstva u općinama otežati itekako posao. Ja držim da će doista ovaj Zakon, ako ostane u ovom obliku, biti neprovediv, odnosno na terenu će biti i problema, i prosvjeda, i negodovanja", dodaje Brlošić.

Na adresu Ministarstva poljoprivrede i resornog ministra seljačke su udruge uputile prigovore. Zakon je prošao prvo saborsko čitanje i vremena za popravak, smatraju njihovi čelnici, još uvijek ima, ukoliko, kažu, ima iskrene želje i volje za to.