Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Ovako se dalje više ne može, nama je potrebna rekonstitucija hrvatskog društva i države

Aktualnu političku situaciju na svom je Facebooku komentirao prof. Nedeljko Bosanac.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Komentar prof. Bosanca prenosimo u cijelosti:

Notorno je da politika što gleda u zrcalo sebe, i često uzvikuje: "Ogledalce, ogledalce ja sam najljepša na Svijetu!", nije ozbiljna. Nije ozbiljna ali je tragična! Kako tumačiti izgovorenu misao urbi et orbi, a ne osjećati odioznost. Predsjednica, sva u zanosu, namjesto u dostojanstvu funkcije, na mjestu gdje treba biti uzvišena, reče jučer u Vukovaru "kako će još mnogo vode Dunavom proteći dok Srbija i Hrvatska postanu prijateljske zemlje".

No, ostavimo sada političke eskapade gđe predsjednice i postavimo pred sebe ozbiljne političke, gospodarstvene, socijalne i društvene probleme što ih je stvorila svojim činjenjem postojeća vlastodržačka politička elita.

Pokušajmo samo na nekim primjerima, u javnosti često spominjanih skandala, dosegnuti visinu i ozbiljnost Opće krize u društvu i državi. Često se posebno izdvaja da čak petina hrvatskih građana nema za hranu i ogrjev u zimskim mjesecima. Oko 800 tisuća Hrvata živi s manje od 2000 kuna na mjesec.

Gledajte, potrebno je posebno izdvojiti da je najviše siromašnih Hrvata u regiji gdje se proizvodi najviše hrane, u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu.

Zatim, afera Agrokor koja je vrh svih dosadašnjih afera što su potresale temelje države jer se u tom predmetu, po mišljenju svih relevantnih stručnjaka, u proteklom "dvadesetogodišnjem razdoblju udružio vrh pravosuđa, vrh policije, vrh HNB-a i vrh Ministarstva financija". To je, po mišljenju mnogih, udruženi zločinački pothvat, pa tim prije šokira činjenica da se afera Agrokor nije vodila kao uskočki predmet. Strašno!

Gdje su svi ti silni šefovi DORH-a i Uskoka, sada kada grmi, vjerojatno su se sakrili u mišju rupu?

Među zemljama EU koje su nekoć pripadale Jugoslaviji, SSSR-u ili Istočnom bloku, Hrvatska ima uvjerljivo najnižu stopu zaposlenosti. Samo 55,9 posto u odnosu na, recimo, Estoniju koja ima 73,1 posto udio zaposlenih među stanovništvom.

Ukoliko uzmemo to u obzir da kod nas gotovo polovina stanovništva nije radno aktivna, a skoro trećina među onima koji jesu zaposleni otpada na državne službe i državne tvrtke, onda postaje jasno zašto i ne možemo očekivati veća primanja. Pogotovo ne možemo to očekivati u odnosu na one koji imaju i 30% veću zaposlenost od nas.

"Hvata me panika, što s tim ljudima ako ne bude raspisan natječaj za sljedeće ublažavanje siromaštva. Oko 4000 ljudi će biti na ulici. Što s tim ljudima? Uvijek govorim da je socijalna šetajuća bomba. Njih ljudi zamrače jer biti gladan je prestrašno. Svojoj obitelji ne dati barem jedan obrok koji je standard u Našoj Lijepoj, to je više nego tužno“, kaže gđa Š. Čučak, voditeljica Udruge "Rijeka ljubavi"

Gledajte, iz prethodno parafraziranih sadržaja izabrao sam, iz mnoštva tekstova relevantnih kolumnista, kritičara i znanstvenika, one što opisuju stvarno stanje u nas.

Međutim, ima toga još što nas čeka pro futuro. Tako npr.: Uzbuna u hrvatskoj brodogradnji, u pitanje bi moglo doći čak 10.000 radnih mjesta: "To je zapravo mini Agrokor".

Da, stvarno je teško da se u "svijetu može naći primjer da je u jednoj kompaniji bio zaposlen guverner HNB-a, ministar financija, ministar javne uprave, šef policije, zamjenik ministra financija, zamjenica ministra gospodarstva, šef jednog od sindikata, direktor javne televizije, suprug šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, supruga potpredsjednika Vlade itd. Tako zvučnih imena nema niti u Azerbajdžanu", rekao je Ivanković

Ukoliko tome još dometnemo da je Hrvatska ugrožena iseljavanjem i izumiranjem, tada (Op.cit.) : "Hrvatska izlazi iz same sebe".

Najveći negativni saldo imaju Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija ali ostale tri županije u regiji. Demografsko je pitanje pitanje svih pitanja je li je u Hrvatskoj "izvanredno stanje"? Traže se 'izvanredne mjere!', kazala je predsjednica. Ili: "To da politička korupcija, trgovanje, kupovina mandata, ortački ugovori i tajni dealovi iza zatvorenih vrata mogu preživjeti u Hrvatskoj, to je poraz jedne normalne demokratske zemlje", ustvrdio čelnik SDP-e. Ili, Sanja Modrić (Objavljeno: 11. studeni 2017. godine) : (op.cit) "Naravno, tih milijardi nema da budu vraćene. Nagodba je, kažu veliki meštri ove kombinacije, najbolje rješenje, s obzirom na to da će, u protivnom, cijeli koncern otići u stečaj i dođavola. Ali ako operacija i uspije ovako kako je složena, pacijenti se neće probuditi baš živi. Sad je otprilike sve na kupu. Preko računa 160 Agrokorovih tvrtki, Todorić i klan napravili su dugove od 57,7 milijardi kuna".

Da bi se to namirilo, pola godine cijela bi Hrvatska trebala raditi bez plaće kao stoka i živjeti od zraka. Propalog novca, fiktive, za koji su grbačile tisuće stvarnih ljudi da bi zaradile za svoju djecu, bit će na vagone. Ramljak pomalo navikava oštećenike – a ima ih točno 5.700 – na to da nitko u ovoj priči "neće biti pobjednik".

Najprije je krenuo s time da će se morati otpisati oko 50 posto dugova, onda da su mogući gubici i 70 do 80 posto. A sada se, onako ovlašno, spominje i brojka od sto posto.

Ramljaku je došlo na stol 12.600 tražbina, 1.102 od tih već je odlučio ne priznati. Za te se, dakle, već danas zna da bi mogli dobiti nulu, a polažu pravo na 16,5 milijardi. Među njima su prve banke, ruski Sber i druge, a onda razna poduzeća, mala i veća".

Sada je samo bitno pomaknuti tu političku mrenu s očiju nacije i prikazati potpuno nerazumljivo ignoriranje pitanja što su ih g. premijeru postavili zastupnici Mosta. Znate, kad MOST pita, premijer šuti? Zašto šuti?

Naime, prigodom rasprave o povjerenju Vladi Republike Hrvatske premijer Plenković odbio je odgovoriti na sva pitanja zastupnika Mosta nezavisnih lista. Premijerova šutnja odnosila se na pitanja od iznimne važnosti za rasvjetljavanje situacije vezane za Agrokor. Zastupnici Mosta ovu priliku su iskoristili kako bi premijeru Plenkoviću uputili pitanja koja bi mu htjeli postaviti kada bi se pojavio na Istražnom povjerenstvu za Agrokor. Međutim, odgovora nije bilo?

Sada treba dobro razmisliti, je li je ovdje riječ o nastavku prakse "organiziranog zavlačenja i zanovjetanja" od strane premijera i hadezeovskih zastupnika ili je ovo odgađanje ciljano da bi se dobilo na vremenu za riješenje najtežih skandala u novijoj povijesti neke zemlje?

Istražno povjerenstvo se korak po korak približava odgovoru svih odgovora na u javnosti postavljeno pitanje, a to je : 'je li se ovdje radi o katarzi s kojom će se nacija sučeliti u 2018. godini?

Mnogi analitičari su sumišljenici da se hrvatska država i društvo nalaze na prekretnici. Ovako se dalje više ne može, nama je potrebna rekonstitucija hrvatskog društva i države.

Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu