Crna kronika

''RADELJIĆ ME ZVAO TRI PUTA''

Na suđenju bivšoj ravnateljici Porezne uprave Nadi Čavlović Smiljanec i Željku Bilošu svjedočila Biljana Borzan

Na suđenju bivšoj ravnateljici Porezne uprave i SDP-ovoj saborskoj zastupnici Nadi Čavlović Smiljanec, optuženoj da je stopirala naplatu poreznog duga osječkoj tvrtki OLT, svjedočila je SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Na suđenju bivšoj ravnateljici Porezne uprave Nadi Čavlović Smiljanec i Željku Bilošu svjedočila Biljana Borzan   FOTO:Cropix
Piše: Hina

Ispričala je Borzan da je s radošću prihvatila molbu da se pomogne toj osječkoj tvrtki s dvjesto zaposlenih ali je i željela da država u zakonskom roku naplati dug.

Čavlović Smiljanec optužena je da je stopiranjem naplate poreznog duga osječkom poduzetniku Željku Bilošu državu oštetila za 9,5 milijuna kuna pa su se na optuženičkoj klupi našli i Biloš te bivša šefica osječke Porezne uprave Ružica Kovačević.

Pred sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda Borzan je ispričala da ju je u ljeto 2012. njezin poznanik Mate Radeljić (tadašnji direktor Osječke televizije, a sadašnji savjetnik predsjednice za unutarnju politiku) zvao tri puta vezano uz porezni dug tvrtke OLT.

U prvom razgovoru ju je zamolio da dogovori sastanak s ravnateljicom Čavlović Smiljanec zbog problema oko poreznog duga. Borzan je rekla da joj Radeljić tada objasnio kako postoji ozbiljna volja da se dug plati, ali je potrebno raščistiti koliko stvarno iznosi.

Borzan je rekla da je s radošću prihvatila molbu da pomogne OLT-u, tvrtki sa stogodišnjom tradicijom od koje živi dvjesto obitelji, smatrajući da joj je to dužnost kao saborskoj zastupnici, te je nazvala Čavlović Smiljanec koja joj je rekla da će primiti predstavnike tvrtke.

No, nakon toga Radeljić je ponovno nazvao Borzan, rekavši joj da ravnateljica nije primila predstavnike OLT-a već netko od njezinih pomoćnika te da bi oni u Osijeku s nekim obavili razgovor, pa je Borzan nazvala šeficu osječke Porezne uprave Ružicu Kovačević.

Borzan kaže da nije imala povratnu informaciju je li održan taj sastanak, ali ju je ponovno nazvao Radeljić. „Kad sam shvatila da je OLT tema razgovora reagirala sam nervozno, u stilu što me opet cimaš, ja sam napravila sve sa svoje strane“, rekla je Borzan, dodavši kako je smatrala da je to granica njezina angažmana i da ne želi nikome skakati po glavi. On joj je u tom razgovoru rekao da postoji druga varijanta da se kompenzacijom nekretnine plati dug.

S obzirom da je i u tom razgovoru shvatila da postoji volja da se plati dug Borzan je rekla da je još jednom razgovarala s Ružicom Kovačević kako bi čula njezinu stranu. Kovačević je rekla da ne zna te je nazvala šeficu osječke ispostave koja joj je rekla da se čeka papir iz banke u smislu jamstva.

Potom joj je Kovačević rekla da je sastanak s predstavnikom OLT-a bio neugodan, a čovjek iz OLT-a bezobrazan, te joj je savjetovala da se više ne petlja jer su oni dali striktne upute do kad se mora platiti dug i ako se to ne dogodi da moraju u blokadu. Borzan kaže da je Kovačević bila na glasu kao stručna i poštena osoba i da je ona ozbiljno shvatila njezine riječi.

Budući da nije bilo informacija da je OLT prestao raditi, Borzan je mislila da je OLT platio dug, a informaciju o cijelom slučaju dobila je nakon što su mediji objavili nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom.

Tada me nazvala Smiljanić i pitala me jesam li je nju bila zvala zbog OLT-a, rekla je Borzan. „Bila je ljuta i uzrujana jer je oko banalnog pitanja da razgovora s ljudima nastao problem“, rekla je Borzan, koja je nakon izbijanja afera razgovarala i s Ružicom Kovačević. „Ona je bila uzrujana i pokušala mi je objasniti kako je moglo doći do propusta“, rekla je Borzan, dodavši da je iz tog razgovora shvatila da porezna nije postupala onako kako je trebala.

Na sudu je ispitana i viša stručna tajnica iz Ureda ravnateljice Porezne uprave Maja Horčička, koja se prisjetila da se ravnateljica po izbijanju afere oko OLT-a čula s Borzan koja joj je rekla da joj je žao što ju je dovela u probleme.

Uskok tvrdi da je Biloš tražio da se njegovoj tvrtki odobri otpis poreznog duga s osnove kamata u iznosu od gotovo 8,4 milijuna kuna te stopira ovrha poreznog duga većeg od 27 milijuna kuna, iako za to nije imao zakonske uvjete. Time je Biloševoj tvrtki, po tvrdnjama tužiteljstva, omogućeno nesmetano poslovanje sve do pokretanja predstečajne nagodbe, u svibnju 2013.