Gost komentator

BRANKO BOGDANOVIĆ

Umjesto reformi, pesimizam...

"Hrvatska je zemlja zakrpa, zemlja sa neprihvatljivo velikim brojem izmjena i dopuna (recikliranja) zakona po principu prilagodbe izbornim pobjednicima. Učinak tako velikog broja prilagodbi je djelomična ili potpuna neučinkovitost osnovnog smisla zakona što ga čini manipulativnim i podložnim zloporabama", kaže među ostalim u svojoj novoj kolumni Branko Bogdanović.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Branko Bogdanović

Ocjenu duha Nacije i stvaranje klime pesimizma Premijer je prenio na hrvatske medije i dežurne kritičare. Izdajnici, kako vas nije sramota pisati o vlastitoj nevolji na način da se jasno otkrivaju krivci za trenutačno (kronično) siromašno stanje nacionalnog duha. Prepustite se mašti gledajte vlastite krize kao eklatantno uplitanje nekih dramaturga koji imaju smisao i cilj unositi pesimizam u inače zdravo Društvo. Gledajte vlastite krize kao nesposobnost spoznaje o realnom, gledajte negativnosti u svijetlu promicanja ka vlastitoj nesposobnosti, vi ste predmet istraživanja tolerancije na količinu izgovorene gluposti bez adekvatne reakcije.

Vratimo se za sada na godinu reformi, kako su je predstavili vladajući, pitajući javno što je konačni cilj primjene za sada imaginarnih izmjena, odnosno znaju li pojedinačni odjeli koji pišu reformske planove kako će sva ta pamet sinergijski djelovati na primjenjujuće Društvo? Bilo bi licemjerno gledati i slušati raspravu o reformama kroz dva desetljeća a ne pokušati objasniti svu apsurdnost u dosadašnjim pokušajima izmjena prepoznatih društvenih i gospodarskih defekata. Hrvatska je zemlja zakrpa, zemlja sa neprihvatljivo velikim brojem izmjena i dopuna (recikliranja) zakona po principu prilagodbe izbornim pobjednicima. Učinak tako velikog broja prilagodbi je djelomična ili potpuna neučinkovitost osnovnog smisla zakona što ga čini manipulativnim i podložnim zloporabama. U prilog ovoj tezi ide sve veći i učestaliji broj različitih Lex-ova koji su jednostavniji model reformiranja zakonodavnih okvira za djelovanje prepoznatih interesnih grupa. Znakovito je da su kapaciteti, koji trebaju pisati izmjene zakona i reformirati zakonodavne, izvršne i sudske strukture, suprotstavljeni interesnim grupama prepoznatima kao Borg i Društva. Na jednoj strani stoje politike, iznjedrene retrogradnim parolama i jeftinim izbornim inženjeringom, a na suprotnoj strani stoje sve moćnije i financijski ojačane dijabolične skupine. Rezultati ovoga sukoba su sadašnje postavke u kojima se očituje zajednička želja za održanjem nivoa neefikasnosti institucija Države koje ostaju bez iole stručnih kadrova.

Ovaj obrazac opstrukcije provođenja reformi jasno se ocrtava kroz još jednu hitnu provedbu mjere demografske politike ili hitno zaustavljanje razarajuće demografske, depopulacijske katastrofe na djelu hrvatskog teritorija. Naglašavanje problematike demografskih struktura kroz statističke podatke dobnosti još jednom pokazuje neznanje i nerazumijevanje uzroka iseljeničkog vala i govori da još nije sazrela istinska želja za otklanjanjem sistemskih pogrešaka.

Opća društvena klima za koju se govori kao značajnom čimbeniku demografske problematike i dalje se dovodi u svezu sa totalitarnim režimom iz kojega smo „ne tako davno“ izašli. Ta konstatacija ima za cilj opravdavanje desetljeća pasivnog odnosa prema krivoj i kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji. Vezanje trenutne problematike blokiranih sa propustima iz povijesti pokazuje osnovno nepoznavanje stvarnog uzroka i vrijeđa inteligenciju prosječne hrvatske populacije.

Gospodarske mjere i porezna politika mogu se izdvojiti kao bitni ali ne i presudni agregati nestabilne društvene klime te se prijedlozima za intervencijom u ova dva segmenta opet ulazi u konflikt sa posljedicama bez djelovanja na uzrok problema.

Javna uprava i njena transformacija te jačanje efikasnosti u brzini i kvaliteti pružene usluge floskula je koja se periodično ponavlja ne uzimajući u obzir zakonodavne okvire u ograničenosti lokalnog rješavanja zahtjeva i zamolbi. Nepodnošljivost centraliziranog sustava u pružanju usluga „kreativne“ taksacije na dnevnoj bazi pokazuje svoju neefikasnost i apsurdnost bez suvislog objašnjenja potrebite smislenosti. Efikasnost se postiže racionalizacijom sistemskih nameta, sistematizacijom baza podataka i potpunom digitalizacijom ne pretjerano zahtjevnog državnog opsega te na kraju rješavanjem prekobrojnosti administracije kroz poznate inicijative prekvalifikacija.

Izvozna politika i privlačenje kapitala koji će to omogućiti mora se prepustiti zakonima tržišta i kvalitete koju dobivamo normiranjem te kvalitete u usporedbi sa konkurencijom. Uklanjanje regulatornih barijera dobar je početni prijedlog.

Ljudski potencijal, prepoznavanje i zaustavljanje trendova, zadatak je koji se postavlja kako lokalnoj zajednici tako i nacionalnim institucijama, zadatak je koji se ne rješava sa figom u džepu. Zadržavanje ljudskih potencijala pokazatelj je ukupne sposobnosti i zrelosti demokratskog suživota kapitala i socijalne komponente.

Miješanje uzroka i posljedica gospodarske krize, socijalnih anomalija proizvedenih liberalnim i nekontroliranim odnosima nacionalnog bića i interesa lešinarskih grupacija, i dalje pokazuje nespremnost u iskrenom pristupu iznalaženja brzih i spasonosnih mjera. I dalje se pokazuje nerazumijevanje u zaustavljanju demografskog, kulturnog, gospodarskog i nadasve moralnog propadanja. Poruka je, očito mlaćenje prazne slame prije ljetne stanke i raspusta od naporne politike, neće pomoći blagajnici da ode na more.

Pesimizam, ni govora, zabranjeno tijekom turističke sezone!

Branko Bogdanović

Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.