Gost komentator

KOMENTAR TJEDNA ANTONIJE TOMASOVIĆ

Država kriva za poplavu u Gunji, ali i za poplavu državnih birokrata?

Proteklog tjedna Trgovački sud u Osijeku objavio je prvu presudu po tužbi za naknadu štete zbog probijanja nasipa u Županjskoj Posavini tijekom katastrofalnih poplava 2014. godine.

Poplave 2014. godine   FOTO:STV
Piše: Antonija Tomasović

No, osim presuđene višemilijunske odštete, ova prvostupanjska presuda najzanimljivija je po tome što prva imenuje odgovorne za probijanje nasipa, zbog kojeg je došlo do poplave u Gunji. Po presudi, tvrtki Šimun d.o.o. Republika Hrvatska odgovorna je za štetu uzrokovanu probojem nasipa. Stoga joj mora isplatiti 3 milijuna 648 tisuća kuna i parnički trošak u iznosu od 378 tisuća kuna. Sve zajedno sa pripadnim zateznim kamatama. Teži dio zahtjeva, navodi sutkinja, bio je utvrditi odgovornost i razloge zbog kojih je došlo do poplave i štete koja je počinjena tvrtki. Prema Zakonu o vodama, RH solidarno odgovara s Hrvatskim vodama za štetu koja nastane od poplave, a država je i vlasnik nasipa. Vještačenjem međunarodnih stručnjaka koje je imenovala Vlada utvrđeno je što je uzrok proboja nasipa.

"Iz razloga što je tlo na kojem se nalazio nasip po svojoj strukturi takvo da postoji jedan sloj gline, a ispod jedan praškasti sloj pijeska i šljunka koji je voda isprala. Znači, voda je isprala nasip i onda je kod Račinovaca došlo do tonuća nasipa pa bez obzira koliko su slagali vreća, on je potonuo i voda se počela prelijevati preko tog dijela. Jer se nasip počeo kruniti sa unutarnje strane. A kod Rajeva sela nasip je jednostavno pukao jer je voda napravila tunel, isprala je sav taj pijesak i šljunak i onda je zbog velikog pritiska vode taj nasip eksplodirao i došlo je do poplave", kazala je Mirjana Baran, predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku.

I tako smo bar na ovaj način doznali tko je kriv, jer i premda je od katastrofalne poplave prošlo 4,5 godina, Državno odvjetništvo po kaznenim prijavama do dana nije poduzelo ozbiljnije korake.

A dogovorili su povećanje osnovice plaća za tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna iduće godine.

A zahvaljujući ovom dogovoru povećanje plaće od 5 posto dobit će liječnici i ostalo medicinsko osoblje, te učitelji i nastavnici, ali i zaposleni u državnim službama.

Jedini koji nije bio zadovoljan ovim rješenjem je Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod koji je u srijedu održao jednosatni štrajk. Naime, oni su tražili povećanje osnovice plaća od 18.9 posto

I tako će javne službe raditi za malo više novčića, a i malo ih je više nego što ih je bilo. Naime, broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih 6 mjeseci ove godine porastao je za 680 posto.

A izvještaj o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da su troškovi zaposlenih na proračunu porasli za oko 744 milijuna kuna.

I tako će ova Lijepa naša još skuplje plaćati birokratski aparat, a oni koji su kod privatnika i dalje će vrlo vjerojatno raditi na minimalcu, i mnogi od njih dio novca i dalje dobivati na crno, kako bi si poslodavci smanjili još uvijek velike troškove koje državi moraju platiti za svakog radnika.

Stoga ako tražite posao, naša preporuka je svakako državna služba, naravno nezaobilazno uz odgovarajuću člansku iskaznicu.

A u gradu Osijeku krenula je kampanja za izbore za mjesne odbore. I premda je jasno kako ovi izbori baš nikome ništa i ne znače, jer tko god osvoji vlast na toj mikro lokalnoj razini malo toga samostalno može odlučiti i učiniti, neke stranke ipak su si dale truda. Ali nisu primjerice organizirali čišćenje, inače poprilično zapuštenog grada, niti obećavali neke velike projekte već su se uglavnom kitili tuđim perjem.

SDP je slučajno ili ne upravo uoči izbora najavio projekt zamjene cjelokupne postojeće javne rasvjete na području cijeloga grada, a na kojoj je govorio Boris Piližota, ovoga puta u ulozi predsjednika Gradske organizacije SDP-a premda je čovjek dogradonačelnik Osijeka.

HNS je uz turističku zajednicu i grad Osijek također uputio poziv za postavljanje info panoa u povodu 70 godina otkako je Retfala postala dio Osijeka jer je to eto bila njihova inicijativa. A dogodilo se i to da je predsjednica gradske organizacije HNS-a Žana Gamoš organizirala peticiju u Tenji premda je istovremeno i dogradonačelnica.

I tako mažu nam oči, a ako to rade za beznačajne izbore za mjesne odbore, strah nas je i pomisliti što nas čeka za lokalne izbora.