Društvo

GLAVNI CILJ NIJE POSTIGNUT

Vlada uložila 1,39 milijardi kuna, a stopa zaposlenosti mladih pala

Tijekom 2018. godine Hrvatska je za razvoj i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja potrošila 1,39 milijardi kuna, od čega gotovo polovicu iz državnog proračuna, no glavni cilj koji si je zadala - povećanje stope zaposlenosti radnosposobnog stanovništva od 15 do 64 godine za barem 2,3 postotna poena - nije postigla, objavio je u četvrtak Jutarnji list

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: HINA

 Stopa zaposlenosti lani je narasla za tek 1,7 postotni poen, sa 58,9 posto 11 2017. na 60,6 posto ukupno zaposlenog stanovništva promatrane dobi, čime je Hrvatska i dalje na 25. mjestu ljestvice sastavljene od 27 država Europske unije. Lošije su Italija i Grčka, prosjek EU iznosi 68,8 posto, a Švedska, primjerice, bilježi stopu od 77,5 posto zaposlenog radno sposobnog stanovništva. Pokazalo je to Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za 2018. godinu, koje je prošli tjedan predstavljeno na sjednici Vlade, podsjeća Jutarnji list.

Ni drugi najvažniji cilj povećanje stope zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 29 godina nije ostvaren, upravo suprotno. Prema predstavljenim podacima, cilj je bio relativno skroman povećati stopu koja je 2017. iznosila 42,9 posto na 43,4 posto u 2018. No, unatoč svim mjerama, dogodilo se da je stopa pala, te je u trećem kvartalu 2018. iznosila 42,5 posto, donosi dnevnik.

Jedini konkretni cilj iz domene zaposlenosti koji je postignut jest povećanje stope zaposlenosti starijih osoba, u dobi od 50 do 64 godine, čija je stopa povećana sa 49,2 posto na 51,7 posto, što je 0,4 postotna poena više od postavljenog cilja.

"Ako glavni cilj nije postignut, unatoč vrlo ozbiljnom ulaganju, onda imamo problem koji sada treba ozbiljno analizirati i vidjeti što bi bilo dobro mijenjati kako bi povećali uspješnost", kaže za Jutarnji list dr. Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji se bavi novim oblicima rada u Hrvatskoj.

Problem očito ne leži u pomanjkanju novca, upozorava i Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, članica Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja.

"Treba vidjeti kako ga i na što trošimo. Mladima je i dalje najdostupnija mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja ne predstavlja oblik zaposlenja i tjera mlade da rade za minimalac barem godinu dana bez ikakve garancije da će nakon toga dobiti posao. Pripravništvo, kojeje takoderjedna od mjera koju smo tijekom 2018. provodili, uz SOR nije imala šanse, iako se radi o zasnivanju radnog od nosa i stjecanju svih prava, poput bolovanja, te primanjima u visini od 70 do 80 posto pune plaće", ističe Miličević Pezelj za Jutarnji list.

(Hina)