Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Najslikovitiji prikaz stvarnog općeg stanja u Osijeku je neimanje nekoliko milijuna kuna za tretiranje komaraca

"Najslikovitiji prikaz stvarnog općeg stanja u Osijeku je neimanje nekoliko milijuna kuna za tretiranje komaraca. Takva razina siromaštva nije viđena u prošlim desetljećima, a niti je u tome prošlom vremenu bilo nesposobnije osječke političke vlastodržačke strukture", smatra prof. Nedeljko Bosanac.

Ilustracija   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Političke strukture su, u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu, socijalno-ekonomijski, znanstveno i u kulturi od devedesetih do danas, devastirale svaki oblik održivog rasta gospodarstva, znanstvenu aplikaciju u rješavanju strukturnih problema rasta i razvoja i opću aplikaciju kulture. Svojom stranačkom neznalačkom politikom i zastarjelom ekonomijskom politikom posebno je devastiran najveći grad u Regiji, Osijek. Devastirane su i sve (5) županije na Regiji, a posebno Osječko-baranjska županija, koja bi kao najveća županija trebala biti motor rasta i razvoja. Danas su sve županije uvedene u tzv. 'Doba ukupne neizvjesnosti'.. Vidljiva je posljedica neznanja političke strukture i nedostatka njihove vizije. Ipak, najvidljivije je urbano, gospodarstveno i demografsko urušavanje grada Osijeka ali i svih sela i gradova u svih 5 županija Regije. Uz to nevjerojatno zaostajanje županija, njihovih gradova i sela, razvidno je i snažno se nadaje socijalna i društvena diferencijacija. Čak, se ta diferencijacija manifestira na kulturnom i političkom segmentu društvenog života te hrvatske prirodne sredine. 

Teško je ne primijetiti socijalnu diferencijaciju, nazadovanje i siromašenje u središnjem gradu Regije Osijeku ali i u svim gradovima i selima OBŽ-e. Samo su iz Osijeka i Osječko-baranjske županije iselili desetci tisuća stanovnika. Mnogi stanovnici su iselili u zemlje EU, nekoliko tisuća u Zagreb i Istru. Stopa nezaposlenosti je i dalje visoka, a stopa zaposlenosti u proizvodnom sektoru se smanjuje. Pretežni broj zaposlenih u Osijeku i drugim gradovima županije radi u javnim i državnim ustanovama i institucijama. Niži broj zaposlenih je u trgovini, poljoprivredi, malim i srednjim tvrtkama i nešto u graditeljstvu. Industrija gotovo, mjereno prijeratnim stanjem, da niti ne postoji. U socijalnom smislu u Osijeku i OBŽ-e su sve izraženije socijalne razlike. Uostalom, te su razlike u Osijeku izraženije, mjereno s drugim gradovima i selima Osječko-baranjske županije i Regije. Gradovi i posebno sela pokazuju zemljovidnu podnaseljenost, agrarnu prenaseljenost/relativni višak radno sposobnog stanovništva na 1 ha obradive površine, i nedostatak kapitalnih investicija za poboljšanje socijalno-ekonomijske strukture stanovništva. Zanimljivo je da se više novca kumulira u Županijske i gradske proračune, a zapravo se radi o prenesenoj krizi iz 2008. godine u 2019. godinu. Ta je kriza konstantno doprinosila iseljavanju stanovništva iz sela i gradova Županije/a posebno iz Osijeka. Dogodio se jedan fenomen nerazvijene ekonomijske politike, a taj je da se u Osijeku i Županiji smanjio broj stanovnika, a pri tome se zadržala razina priliva količine novca kao iz ranijih razdoblja ali sada raspoređena na niži broj stanovnika. Izostala je industrijska politika i reindustrijalizacija što je paralelno uz nesposobnost nositelja vlasti lokalne ( regionalne) politike dovelo do urušavanja nekadašnje srednje razvijene industrije. Posebno se ovdje izdvaja urušena prehrambena, tekstilna, kožarska, drvoprerađivačka i druge industrije, kao što su grafička, metaloprerađivačka, kemijska i sl. Jedno je sigurno HGK Osijek, prikazuje pojedinačna pozitivna kretanja ali oni poprimaju jednostavnu formu stagnantnog gospodarstva koje se iz godine u godinu odupire dezinvestiranju da ne bi došlo do potpune depresije proizvodnje i društvenog života. Takav pristup snažno je usporio rast i razvoj industrije i kružnog gospodarstva, a i zaustavio je urbani rast i razvoj Osijeka i svih drugih gradova i sela u Županiji. Slikovito, protekla su tri desetljeća, a Osijek je urbano, gospodarstveno i demografski 30 godine iza nekada u bivšoj državi postignutog rasta i razvoja. Točnije Osijek se danas, mjereno instaliranim gospodarstvenim agregatima, može uspoređivati s 1965. godinom, a gradovi i sela s 1960. godinom.

Najslikovitiji prikaz stvarnog općeg stanja u Osijeku je neimanje nekoliko milijuna kuna za tretiranje komaraca. Takva razina siromaštva nije viđena u prošlim desetljećima, a niti je u tome prošlom vremenu bilo nesposobnije osječke političke vlastodržačke strukture. Bez ekonomijske politike s pomoću koje je trebalo Osijek urbano, gospodarstveno i demografski podići do razine današnjih srednjoeuropskih gradova Osijek je sadržajno politička vlastodržačka struktura, zaustavila u 19. i 20. stoljeću.. Čak što više, Osijek je gospodarstveno devastiran i danas je bez instaliranih industrijskih kapaciteta i poduzeća koja su taj grad devedesetih godina držala na razini srednje razvijenih gradova srednje Europe. Svi su se ti srednjoeuropski gradovi od devedesete godine do danas, mjereno per capita/po stanovniku, ubrzano razvijali i sada su 50 godina ispred zaostalog i razvojno urušenog grada Osijeka. Danas Osijek još uvijek troši instalirane materijalne i društvene vrijednosti stvorene u prošlim 19. i 20. stoljeću.

Današnja osječka gradska politička bulumenta pokazuje posvemašnju nesposobnost. Njima je izostala suvremena ekonomijske politika rasta i razvoja grada i vizija. "Ma, gledajte, tu psihodeličnu-fantazmagoričnu gradsku bulumentu ne smeta narasla ljutnja građana. Oni su sve pretvorili u fantazmagoriju, teatar apsurda i psihodeliju…Njihovo vođenje Osijeka je teren koji je psihodelično-fantazmagoričan”.. (N. Bosanac) 

Ti su vlastodršci distopijski došli na kraj svog puta kojim su krenuli. Teško će biti za pro futuro tri desetljeća Osijek dovesti na 'Novi put', put realnog rasta i razvoja, nove ekonomijske politike i vizije. Vrijeme je da se ujedini sve napredne političke, gospodarstvene, znanstvene potencijale i snaga kulture i demokracije kako bi se našao novi put nesmetanog urbanog, gospodarstvenog i demografskog rasta i razvoja Osijeka, OBŽ-e i Regije. Treba prepoznati političkog lidera s vizijom s pomoću koje bi Osijek izrastao u metropolu Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Grad koji bi induktivno pokrenuo rast i razvoj Regije, svih županija, gradova i sela. Za takvu viziju prosperiteta potrebna je politička snaga, rekonstitucija županija i gradova, reindustrijalizacija i rekonstitucija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.