Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Da bi netko bio ministar potreban je popriličan kvocijent inteligencije

Neki dan slušam ministra gospodarstva, zvanog 'u trenutku', kako se hvali da se u zemlju vraćaju iseljeni. Hvali se da su razlozi povratka rezultati Vlade s kojima nas, eto, obasipaju zadnjih mjesec dana.

Prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Znate što? Da bi netko bio ministar potreban je popriličan kvocijent inteligencije (IQ), a ne samo član stranke, vlasnik 'prostorno neke manje županije' ili skupocjenih vila na moru, mnoštvo mercedesa i drugoga. Ukoliko vjerujete ministru 'u trenutku', dijelim podatak:

Hrvatska je na dnu Europske unije. Rumunji svojom plaćom mogu kupovati više od Hrvata!?


Izvor: Index.hr

Vidite li iz gornje tablice dobar razlog za ubrzani povratak iseljenih građana? Znate, ova liberalna Vlada pretpostavlja da ništa ne treba učiniti, osim iznimno da se hvale s podatcima što upućuju na pozitivna kretanja u zemlji i slušati što će reći Bruxelles. Tako se neki dan na televiziji hvalio ministar zvani 'u trenutku' da se događa pozitivni migracijski saldo ili neto migracija? Naravno, nije iznio podatke? Vješto je 'predriblao' naivni i politizirani voditeljski dvojac u Vijestima na RTL-u. 

Naravno da je ministar zvani 'u trenutku' potpuno neinformiran jer se Migracijski saldo ili Neto migracija zemlje mjeri odnosom između emigracije i imigracije. Kada motrimo hrvatsko stanovništvo koje emigrira, tada je i dalje taj broj negativan jer je za oko 13 tisuća veći od broja doseljenih, no smanjio se broj građana koji su napustili zemlju na 39 tisuća s 47 tisuća u godini prije. Broj doseljenih gotovo se udvostručio s 15,5 tisuća iz 2017. godine, što bi moglo značiti da su se u većem broju počeli vraćati građani koji su napustili zemlju u proteklih šest godina. 

Gledajte, niti ta prethodno istaknuta konstatacija nema realno uporište u statističkom praćenju tih migrativnih kretanja. Znate zašto? Zato što se naša zvanična statistika ne bavi iskazivanjem podataka koji bi govorili o pozitivnoj ili negativnoj Saldo migraciji ili prikazu Neto migracijskog sada. Od 1990. godine do danas u nas ne postoji statistički prikaz broja koji bi egzaktno evidentirao koliko je hrvatskog stanovništva iselilo i koliko je od njih primilo državljanstvo zemalja u koje su se uselili. Zapravo, u nas nema zvaničnih, a egzaktnih podataka, koji bi dali točnu evidenciju prema kvantitativnim i kvalitativnim obilježjima stanovništva iseljenih hrvatskih građana. 

U nas postoje samo nebulozne informacije kao npr. prema neslužbenim procjenama, Hrvatsku je od 2013. godine napustilo oko 300 tisuća građana, dok je službena statistika registrirala oko 190 tisuća iseljenih i oko 90 tisuća doseljenih. Gleda li se zadnja godina prije ulaska u EU – 2012. – iz Hrvatske se godišnje iseljavalo oko 13 tisuća građana, a u zemlju se useljavalo oko 9 tisuća građana. Ili, podatci koje često prikazuju demografi, a iz kojih je vidljivo da je samo u 2017./18. godini iselilo preko 150 tisuća hrvatskih državljana. 

Ovdje ne treba izgubiti iz vida da su njemačka i irska prikazivanja prijavljenih hrvatskih građana razlikuju od naše statistike. Držim, ta drastična razlika, čak i do visine 100 tisuća iseljenih, nije rezultat njemačke ili irske evidencijske netočnosti. Ta je razlika nastala u Hrvatskoj sporoj i neodgovornoj, a politiziranoj administraciji koja se više bavi tajnim razmještanjem migranata iz Srednjeg i Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u zemlji.

Uostalom, predsjednica kaže: "da iseljavanje može biti i prilika za Hrvatsku"? Ovdje se vrtimo u krug jednih te istih starih lica što s pomoću istaknute političke funkcije uvjeravaju javnost da iseliti se iz zemlje znači učiniti dobro jer kada se ti iseljenici vrate "doći će s novim znanjima toliko potrebni Hrvatskoj". 

Znate što? Da tu poruku nije javno izrekla predsjednica držao bih je za bedastoću. Ali izrekla je tu poruku predsjednica, pa ću samo dometnuti: 'nisam impresioniran!'. Ukoliko je tomu tako, e' tada predlažem da se ukine kompletno školovanje i praksa u zemlji. E', da bi zemlju punili povratnicima s velikim znanjem. Aktivirali mi to znanje u zemlji ili ne, važno je iseliti i vratiti se jer predsjednica reče: "Ja sam često radila u inozemstvu i uvijek sam se vraćala". Ili, "tko želi raditi, uvijek ima posla vani". Ili, "sigurno ću mirovinu živjeti u Hrvatskoj". Zaustavite predsjednicu!

Još se nisam pribrao nakon te izjave, kad slušam nekog istaknutog hadezeovca koji urbi et orbi reče: "Zašto ne bismo omogućili zaposlenima iz javnog sektora prelazak u privatni?" Eto, već vidim ugodno smještene hadezeovce u javnom i državnom sektoru sa sigurnom i iznad prosjeka plaćom kako hrle i otimaju se tko će prije otići i svoje zaposlenje tražiti u privatnom sektoru. Stvarno ti hadezeovci kad žele prikazati nešto suprotno od realnog tada prospu parolu u smislu: "Pejčinović Burić kao glavna tajnica Vijeća Europe morat će kritizirati i Hrvatsku". Pa, ukoliko je tomu tako već vidim da će hrvatski predsjednik Vlade, prema posljednjim informacijama u uskom je krugu kandidata za budućeg predsjednika Europskog vijeća, napasti hrvatsku zbog klijentelizma, korupcije, nepotizma i zaostajanja za drugim zemljama EU-e. Vjerujem da će hrvatski premijer na tom mjestu hvaliti Hrvatsku jer dok je on vodio zemlju, posebno zadnja tri mjeseca, sve raste samo potrošnja po glavi stanovnika pada negdje oko 2, 9 posto, kreditno se zadužuje, stanovništvo se iseljava, turizam pokazuje da će biti slaba godina, ministar vojni kupuje zapadni UFO i predsjednica još nije najavila kandidaturu. Sve u zemlji ide dobro i liberalno.

Kaže g. Gordan Duhaček: "HDZ je uništio zemlju, ali jedno ipak znaju - uhljebiti svoje čak i u Europi." Ili, netko dometne: "Brod Tone, Štakori Bježe, Kolinda i Plenković su kandidati za Europske visoke funkcije." 

Liberali jednostavno ne mogu svima sve diktirati kao što su pokušavali proteklih desetljeća. Liberalna ideja je zastarjela. Ona je u konfliktu s interesima premoćne većine populacije, rekao je Putin.

Sapienti sat!

Prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.