Osječko-baranjska

STANJE JE NEIZDRŽIVO

Velike štete od divljači u Baranji. Poljoprivrednici: ''Ovo je gore od rata!''

Poljoprivrednici s krajnjeg sjevera Baranje žale se kako je stanje zbog šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima postalo neizdrživo. Od kako su, kažu, Mađari podigli bodljikavu žicu na granici nema migracija jelenske divljači te se njihov broj u tom području stalno povećava. Ugroženo je više od 10 tisuća hektara poljoprivrednih površina, štete su na pojedinim usjevima od 60 do 100 posto, a ukoliko resorno ministarstvo i država ne poduzmu odgovarajuće mjere, katastrofa će, upozoravaju, biti još veća.

Piše: Republika.eu / STV

Na parceli od 50 hektara kukuruza u Topolju poljoprivrednik Vinko Kovačev nema što brati. Godina je za kukuruz bila odlična, očekivao je minimalno 12 tona suhoga zrna po hektaru, a onda su, kaže, došli jeleni i sve pojeli.

"Događa se nešto za 21. vijek jednostavno nevjerojatno. Da se to događa američkim farmerima prije 200 godina, da im bizoni popasu nešto, rekli bi ajde, ali da se događa u 21. stoljeću da jeleni pojedu sve usjeve koje mi imamo to je nevjerojatna priča", kaže poljoprivrednik Vinko Kovačev.

Ono što nije pojedeno, uništeno je. Gdje god je jelen zagrizao klip nastala je crna snijet. Šteta je samo na ovoj parceli pola milijuna kuna.

"Mi sada ovaj kukuruz, koji je ovako oštećen od tih jelena moramo skinuti, iako je on zaražen, bolestan je, svako zrno je bolesno, moramo ga skinuti, negdje maknuti, zakopati, odnijeti negdje i plakati", priča Kovačev.

Pogođene su sve kulture na poljima. Uljanu repicu, koju jeleni navodno ne jedu, pobrstili su još dok je bila zelena, a stradale su čak i šljive.

"Imamo 20 hektara šljive, koju su ove godine pojeli. Oni su pojeli ovakvo stablo, list, plod, grane, sve su pojeli. Ima ograda od metar i pol, džabe, oni to preskoče ili pokidaju", svjedoči Kovačev.

Najveći je problem količina divljači, koja je ostala zarobljena u tom području od kako su Mađari na granici podigli žilet žicu.

"Mi na ovome području po procjenama sada imamo dvije do tri tisuće komada jelenske divljači. Ne računajući proljetos košute što su se potelile, znači bar još 1500 komada više. Može li netko zamisliti koliko to hrane treba za njih svaki dan, plus što oni naprave štetu, zamislite kad oni prođu nekud, oni zgaze sve", kaže Kovačev.

Razgovori s lovcima i lovačkim društvom i tužbe nisu polučili nikakve rezultate. 

"Oni su rekli: "slobodno tuži, svejedno nikada nećeš dobiti presudu u tvoju korist". I tako izgleda da je. Znači živimo u državi u kojoj mi ne možemo ništa. Mi proizvodimo hranu za nečije jelene da bi ih netko odstrijelio, naplatio to 5, 10 tisuća eura za trofej, a mi ih hranimo", očajan je ovaj poljoprivrednik.

Problem nije od jučer, bilo je šteta i ranijih godina, ali se sada sve počelo pretvarati u noćnu moru.

"Ovo je za nas nešto gore od rata. Kad smo odlazili odavde kao prognanici onda smo mislili vratit ćemo se, ali ako se ovo nastavi mi nemamo više tu šta raditi. Mi ćemo se svi odseliti odavde. Ovdje je sad pitanje: "mi ili divljač", pa nek netko odluči", kaže Kovačev.

Da je stanje neizdrživo poručili su baranjski poljoprivrednici s mirnog okupljanja u Topolju. Od države i lovačkih društava traže odštetu i nude rješenje.

"Pod hitno dozvoliti odstrel divljači na razumnu razinu. Drugo, lovačkim društvima naputak, gospodo, ako si dobio koncesiju, onda ogradi svoje lovište", kaže Petar Pranjić iz Odbora za ratarstvo HGK.

Masovni odstrel za lovce nije rješenje. S tim se slaže i država. Iz resornog Ministarstva najavljuju kako ratarima pripremaju odštetu u jedinstvenoj polici osiguranja i poručuju kako svi u lancu trebaju odraditi svoje. O tome će se razgovarati na skorašnjem sastanku u Osijeku.