Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Politika oblikuje, ali i svojim aktivnostima i razara temelje države i društva

Jesu li četiri temeljna stupa državotvornosti gospodarstvo, znanost, pravosuđe i mediji!? Primijetili ste da nisam naveo politiku? Da! Politika oblikuje ali i svojim aktivnostima i razara temelje države i društva. Posebno je to razvidno na užim prirodnim sredinama-regijama.

Prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Hoćete egzaktan i eklatantan primjer? E', pa, povijesno i civilizacijski treba zabilježiti višedesetljetni (30 godina) primjer zaostajanja i urušavanja gospodarstva, ali i urbanog i demografskog, jedne prirodne sredine-regije i svih njezinih gradova i sela. Taj egzemplar u novijoj povijesti članica EU i njihovih gradova i regija je hrvatski grad Osijek i regija Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Kratko, ali i misaono grubo, opisujem induktivno, deduktivno i komparativno skandaloznu politiku nositelja političke vlasti i ekonomijske politike na lokalnoj (regionalnoj) samoupravi. Oni su sa svojim neznanjem i pred političkim razumijevanjem političkog snažno doprinijeli gospodarstvenom, urbanom i demografskom urušavanju Slavonije i Baranje, grada Osijeka i svih gradova i sela istočne Hrvatske. Naravno, spomenuo sam njihovo predpolitičko razumijevanje političkog? Ti birani nositelji vlasti na lokalnoj (regionalnoj) samoupravi još uvijek ne razumiju demokratsko jer na vlast i Vladu gledaju kao "žabe" u slavonskom bunaru. Vide oni taj krug neba iz bunara ali nikako ne mogu razumijeti da se civilizacijska zakonitost odvija izvan bunara. I kada bi njih vlast i Vlada izvukli iz bunara na njegov rub, e' da vide široko nebo razumijevanja političkog, svi bi oni u strahu za svoje "nebo iz rupe bunara" brzo skočili natrag u bunar. Lijepo je njima motriti njihovo klijentelističko, koruptivno, nepotističko i urotničko nebo iz bunara. Ne vide svi ti politički likovi što se prije njih desetljećima gradilo i što je bilo i proizvodilo.

Induktivno: npr. o Slavoniji i tekstilnoj industriji piše Tehnički muzej Nikola Tesla na Facebook-u…:" Na području Slavonije u tekstilnoj industriji je krajem 1977. egzistirala je 21 tvornica u kojoj je bilo zaposleno 11.211 radnika. Konfekcijom su se bavile:

Industrija modne konfekcije “Slavonija” u Osijeku i Našicama, Tekos – Osijek, Sloga – Slavonska Požega, Odjeća – Slavonski Brod, Đuro Salaj – Vinkovci, Zlata – Nova Gradiška, Yukon – Nova Gradiška, 1. maj – Osijek.
Trikotažom su se bavile tvornice Mara – Osijek, Iteks – Ilok, Sutjeska – Beli Manastir, Posavina – Đakovo, Fruška Gora – Šid u Županji (Cerna).

Proizvodnjom tekstilnih prediva i tkanina bavile su se Svilana – Osijek, Vuteks – Vukovar (i proizvodnja pokrivača), Vinteks – Vinkovci (i proizvodnja pokrivača), LIO – Osijek, Kudeljara IPK-a Črnkovci i Kudeljara PIK-a Đakovo -Veliškovci "– piše muzej, i dodaje… "Interesantno je napomenuti da je IMK Slavonija tada izvozila 65 posto proizvodnje, Vuteks 30 posto, Iteks Ilok 41 posto… Polovina izvoza bila je namijenjena zemljama Zapadne Europe…" – zaključuje Tehnički muzej Nikola Tesla.

Deduktivno: frapantni pokazatelji iz prethodnog (1945.-1981. godine) razdoblja razvoja Slavonije i Baranje:

Godina: 1948. 1981.
1. Ukupno stanovništvo 689.894. 876.646
2. Poljoprivredno stanov. 1939. 73% 18,3%
3. Nepoljoprivredno stan. 27% 81,7%
4. Ukupno zaposlenih. u. 1945. 1982. Tzv. društvenom sekt. 50 000. 239 907
5. Radnika u industriji. 1938. 1982. 18.040 96 082
6. Povećanje proizvodnje od 1945. -1983.
Ukupno 8 puta
Industrijske 9 puta
Poljoprivredne 5 puta
7. Nacionalni dohodak po stanovniku 6 puta

Na području Slavonije i Baranje 1981. godine živjelo je 867.646 stanovnika ili 19% od ukupnog stanovništva SR Hrvatske ili 78,2% stanovnika 1 km2 u 832 naselja, od čega 494.150 ili 57% u seoskim, a 373.496 stanovnika ili 43% u gradskim naseljima. Površina u km2 11.090, br.st.-popis 31.03.1981., SRH 4,601.469 stanovnika, Slavonija i Baranja 867.646, udio Slavonije i Baranje u SRH 18,8%, gustoća naseljenosti na 1 km2 78,2 stanovnika, broj domaćinstava 268.211, prosječan broj članova domaćinstava 3,2, broj stanovnika na privremenom radu u inozemstvu 33.849, aktivno stanovništvo 41,2%, prirodni priraštaj 4,0, broj zaposlenih 239.907, primarni sektor 13,2%, sekundarni sektor 51,1% ( prosječan broj radnika zaposlenih u industriji 98.498), tercijarni sektor 35,7% i udio Slavonije i Baranje u SRH u % 16,4%. Nap.a. opširno vidjeti: "Slavonija '85."Privredna komora Osijek, grupa autora, Osijek 1985. godine.

Znate što? Sada bih trebao prikazati sadašnje stanje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema od 1990. do 2020. godine. Ali? Pa, to bi bilo spoznajno suicidno. Odustajem! Što se dogodilo? Tko je kriv?

Komparativno i grubo: Nestale su tvornice ali su u gradovima osvanula parkirališta što naplaćuju sat parkiranja motornih vozila. Individualna poduzetnička aktivnost nastala u sprezi s gradskom vlasti, a na teret građana vlasnika vozila. Naplaćuju parkiranja, a parkirna mjesta nisu prilagođena novim oblicima vozila. Uska su i zapuštena. Jednostavno, već 50 godina i više naslijeđena su iz socijalističke Hrvatske i u njih je uložena samo "plava i žuta" boja za granične crte. Na takvim parkiralištima ubiru vlasnici značajne iznose novca. Grad sklapa nekakve koncesijske ugovore s vlasnicima, građani svake minute plaćaju parking, a koncesionari ubiru svake sekunde keš bez rada i ulaganja. Čak i jedan predsjednički kandidat ubire visoku naknadu za uređeni privatni parking pored zdravstvene institucije. Taj je predsjednički kandidat priznao je da je i suvlasnik parkirališta ispred bolnice Merkur (što je otkrio Telegram) gdje se parking naplaćuje 15 kuna po satu. Nije mu moralno upitno da se bolesnicima naplaćuje tako skup parking: 

"Ja sam suvlasnik, nisam direktor. Sve cijene pa i tu određuje tržište. Trebalo je investirati puno novaca da se naplaćuje taj parking. Nije mi cijena moralno upitna", odgovorio je Škoro zaključno za RTL. Dobro! Posao je posao! Suglasan sam! Ali, nije mi cilj bilo što insuirati glede razmotrene privatne poduzetničke aktivnosti. Cilj mi je komparativno banalno i tvrdo mentalno prikazati i objasniti posvemašnju propast gospodarstva grada Osijeka, Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, bar na ovom malom prostoru namijenjen kolumni. Tako je to opće urušavanje snažno vidljivo na primjeru grada Osijeka u kome su nekada poslovale tvornice, preradbene industrije, velike građevinske tvrtke i mnoštvo usluga i hotela. Urušavanje je razvidno i na razini Regije. Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, regija nekada snažnog gospodarstva i preradbene industrije, građevinarstva i etc. Svih njih više nema!? Što se dogodilo? Tko je kriv? 

Pogledajte samo tu aktualnu političku bulumentu u gradu Osijeku. Možemo li izdvojiti iti jednu političku stranku što čine Gradsko vijeće grada Osijeka i ustvrditi da njihovi vijećnici ne sjede na "glavi", a ne za to predviđenom gluteusu? Zamislite, grad Osijek svojim nečinjenjem deurbaniziraju. Političke stranke nijemo motre Gradsko vijeće bez nazočnosti gradonačelnika na točki dnevnog reda: "Pitanja i prijedlozi". Samo sjede, nemušto govore ili slušaju nebulozna objašnjenja dogradonačelnika. Nitko ne postavlja pitanje uloge gradonačelnika, dogradonačelnika i savjetničkog dvojca ali vijećnika u Gradskom vijeću u gospodarstvenom, urbanom i demografskom urušavanju Osijeka. Sve to usprkos savjetničkog dvojca od kojih je jedna europarlamentarka, a drugi koalicijski partner hadezeovske Vlade i vlasti i predsjednik Stranke. U tom svekolikom urušavanju razvidna je i uloga Sveučilišta J. J. Strossmaera. Nitko nikada od 1975. godine nije jasno utvrdio razinu korisnosti i odgovornosti za stanje u gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu-domicilu njegova djelovanja i etc. 

Osječani iseljavaju, Slavonci i Baranjci odlaze "trbuhom za kruhom", a sve se više i na ulici manifestira ogromna socijalna diferencijacija kao karakteristika najsiromašnijih Regija-tipa nekih zaostalih afričkih regija. 

Odgovor na pitanje, "Što se dogodilo? Tko je kriv?", treba tražiti ne samo na izborima nego i na pravosudnim institucijama. Nevjerojatno je što su politički izabrani akteri sramne drame ukupnog zaostajanja i urušavanja grada Osijeka, svih gradova i sela Slavonije, Branje i zapadnog Srijema učinili za samo 30 godina. Od 1990. do 2020. godine?! E', da bi se pokrenula regija nisu dostatna sredstva kohezijskih i strukturnih fondova EU. Potrebna je mentalna preobrazba stanovništva, novostvorena vrijednost i proizvodnja. S takvom mentalnom preobrazbom i novom proizvodnjom politička bulumenta bi živjela u strahu zbog svog (ne)rada ako bi izostali rezultati.

Da! Suglasan sam s predsjednikom g. Z. Milanovićem da treba hitno pokrenuti znanost, pravosuđe i medije.

Pogledajte samo stanje u znanosti na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, pravosuđa i medija što žive i rade u gradu Osijeku. Ma, kada čitate najutjecajniji lokalni novinski tisak što je svojim angažmanom nekada značajno mijenjao javno mjenje tada ne možete zaključiti jeste li u stvarnosti ili živite u fikciji. Ti novinari sjede na npr. Skupštini Osječko-baranjske županije, slušaju što se tamo događa, a drugi dan objavljuju falsch i fake news. Informacija čitateljima nema veze s vezom.

Još su lošija prezentiranja tih skupštinskih događanja u politički podijeljenim gradskim osječkim televizijama. Osijek nije samo u razdoblju deurbanizacije. Osijeku i Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu su oduzeli demokraciju u državi koja sebe prezentira kao demokratsku i koja predsjedava Vijećem EU.

Jednostavno ne želim opisivati znanost koju u regiji predstavlja Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Sveučilišta za čiji rad na domicilu njegova djelovanja nema egzaktnih podataka korisnosti i odgovornosti za urušavanje istočne Hrvatske. Što se tiče pravosuđa, e' to je svima notorno razvidno. Odustajem! Ponovno: "Što se dogodilo? Tko je kriv?".

Prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.