Crna kronika

TUŽI SVE KOJI GA NAZIVAJU RATNIM ZLOČINCEM

Glavaš: ''Dokazat ću da nemam ništa s ubojstvom Reihl-Kira''

Branimir Glavaš je od 22. srpnja u mirovini. Kako je još uvijek predsjednik HDSSB-a, nastavit će se još neko vrijeme baviti politikom, ali najviše će se u mirovini fokusirati na svoj sudski proces i dokazivanje da nije počinio ratni zločin.

Branimir Glavaš   FOTO:Screenshot YouTube
Piše: Republika.eu / Novi list

U tu svrhu Glavaš namjerava i dalje tužiti svakoga tko ga javno nazove ratnim zločincem. Dosad je u tome uspješan i prije dvadesetak dana Općinski sud u Osijeku donio je nepravomoćnu odluku da mu Hanza Media mora isplatiti 40 tisuća kuna jer je u svibnju 2017. u Slobodnoj Dalmaciji pisalo ''ratni zločinac Glavaš ipak se vraća u politiku''.

Ni mjesec dana ranije, isti sud je, također nepravomoćno, nekadašnjem saborskom zastupniku Živog zida Branimiru Bunjcu naložio da Glavašu isplati deset tisuća kuna zato što je na jednoj saborskoj sjednici tvrdio da je on ratni zločinac, piše Novi list.

Ustavni sud je, naime, 2015. ukinuo pravomoćnu presudu protiv Glavaša za ratni zločin i u tijeku je ponovljeni proces. Glavaš je, za identičnu stvar kao Bunjca, tužio i donedavnog predsjednika SDP-a Davora Bernardića, od kojeg potražuje 150 tisuća kuna, i najesen će pred Općinskim sudom u Zagrebu započeti i taj postupak. Jednako kao i protiv internetskog portala index.hr.

"Imam primjedbe na postupanje pravosuđa, primjerice na Državno odvjetništvo u vezi s odbacivanjem moje kaznene prijave protiv Krunoslava Fehira, s obrazloženjem da oni ratni zločin ne gone po službenoj dužnosti. Ali, u ovom dijelu vjerujem u hrvatsku pravnu državu. Sve sam parnice u kojima sam tužio ljude i medije dobio. Koristim sve pravne lijekove koji su mi na raspolaganju kad me se kleveće da sam ratni zločinac, premda nemam za to pravomoćnu presudu. Tužit ću svakoga tko me proglasi ratnim zločincem, nikome neću oprostiti", rekao  je Glavaš za Novi list.

Njegov sin, odvjetnik Filip, već je pripremio tužbu i protiv članice stranke Nova ljevica Gordane Pasanec, koja je na ovim izborima za Sabor bila drugoplasirana, iza Rade Borić, na listi zeleno-lijeve koalicije u sedmoj jedinici. Razlog je taj što je ona 2. srpnja objavila na Facebooku svojevrsni In memoriam povodom 29. godišnjice ubojstva šefa osječke policije Josipa Reihl-Kira i pritom iznijela sumnju da je Glavaš bio nalogodavac.

"Sprovodio je mirnu politiku za rješavanje problema sa Srbima, što nije odgovaralo tadašnjem hrvatskom poglavaru Branimiru Glavašu, zbog čega je atentat i naručen", napisala je Gordana Pasanec. Pozvala se na iskaze nekih svjedoka, kao i udovice Reihl -Kira Jadranke, koji su Glavašu, Gojku Šušku i Vladimiru Šeksu pripisivali odgovornost za to što je Antun Gudelj 1. srpnja 1991., na ulazu u Tenju, ubio troje ljudi, a među njima i zapovjednika policije u Osijeku.

"Ta mi je gospođa nabacila loptu i iskoristit ću tu jedinstvenu priliku kako bih u sudskom postupku dokazao da nemam nikakve veze s ubojstvom Reihl-Kira. Mene se, evo, već 29 godina, praktično od kada se to dogodilo, u javnosti tereti za to. Stvorena je lažna percepcija da ja imam nešto s ovim zločinom, da sam bio u pozadini Gudeljevog čina.

I zato sam sada odlučio to istjerati na čistac i jednom za svagda staviti točku na ovaj slučaj. Nisam pohlepan za novac, nije mi motiv da toj gospođi uzmem 40 tisuća kuna, nego da na sudu razbijem famu da sam na bilo koji način bio umiješan u ubojstvo Reihl-Kira", ističe Glavaš.

On je, kaže, pripremajući obranu u svom dugogodišnjem procesu došao u posjed i kompletne dokumentacije MUP-a o ovom ubojstvu.

"Iz tih papira jasno proizlazi da ja s tim ništa nemam, kao i da, recimo, policija, što se čitavo vrijeme pogrešno insinuira, nije pomogla Gudelju da pobjegne u Australiju, nego da je za njim odmah raspisana tjeralica. Razotkrit ću sve nepoznanice", najavljuje Glavaš.

MUP je 2011. svojim priopćenjem opovrgnuo nagađanja da su Šušak, Šeks i Glavaš naredili, odnosno organizirali likvidaciju Reihl-Kira. Policijska provjera, upozorili su tada iz MUP-a, nije potvrdila osnovanost sumnje da su ova trojica povezana s tim ubojstvom.

Međutim, u javnosti je i danas prisutna ta teza. Sam Gudelj je tek 2009. osuđen na 20 godina zatvora. Prvo je u odsustvu, dok se nalazio u Australiji, osuđen na 20 godina, ali je 1997. Vrhovni sud ukinuo tu odluku i na Gudelja primijenio Zakon o općem oprostu. Ustavni sud poništio je to rješenje, a Gudelja je Australija 2007. izručila Hrvatskoj, nakon čega mu je ponovo suđeno.

Izvor: Novi list