Brodsko-posavska

MOGU LI SE POLJOPRIVREDNICI UJEDINITI

Obnove hrvatskog sela nema bez obiteljskih gospodarstava

Može li se hrvatskoj poljoprivredi pomoći da iziđe iz gliba u kojem se već dugo nalazi - odgovor će pokušati dati članovi još jedne udruge, među njih petstotinjak, Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske, koja je pod nazivom Život, u nazočnosti 70-ak zainteresiranih vlasnika OPG-ova u subotu osnovana u Velikoj Kopanici.

Glasanje za predsjednika - predstavnici OPG-ova s juga zemlje tražili su odgodu skupštine zbog lošeg vremena   FOTO:Glas Slavonije
Piše: Glas Slavonije

Nastala, kako donosi Glas Slavonije, suradnjom poljoprivrednika i akademske zajednice, na konceptu skupine Živo selo, kao temeljni interes ističe obnovu hrvatskog sela koja će se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta, ali i kao jamcu brige za očuvanje okoliša, razvoja ruralne infrastrukture, prostorne sigurnosti te očuvanja tradicijskog identiteta ljudi i krajolika na hrvatskim prostorima. Interes za sudjelovanje na osnivačkoj skupštini je, prema riječima članice Inicijativnog odbora Ružice Vukovac, bio mnogo veći:

"Iz Splita, Istre, s otoka ljudi su tražili odgodu zbog loših vremenskih prilika. Ali vremena nema. Okupili smo kritičnu masu za registraciju i na nama je sada da radimo, da učlanjujemo nove ljude, da animiramo ne samo predstavnike OPG-ova nego i svih institucija koje su odgovorne za katastrofalno stanje u poljoprivredi."

"Ono što smo do sada radili nismo radili dobro, zato moramo raditi drugačije", riječi su glavnog stratega predstavljene platforme i predsjednika već dokazane udruge Život i selo Miroslava Kovača, koja se temelji na 13 teza - s prijedlozima rješenja o tome kako poljoprivreda može utjecati na gospodarstvo.

"Bit platforme, koja je rasla prošlih 15 godina, jest da ona bude ugniježđena u OPG-u, da naša zajednica prepozna OPG kao prirodnog proizvođača hrane, kao uzgajivača..., jer Hrvatska je sada prehrambeno ovisna zemlja. Izgubili smo 27 milijardi dolara samo na uvozu hrane (koliko stoje sve autoceste), a mogli smo je sami proizvesti", kaže Kovač držeći da su problemi ipak rješivi. No za to je potreban dijalog i konsenzus svih.

Porastom uvoza hrane, dokazano, pada broj OPG-ova - posljednjih 12 godina nestala su 4 od 5 OPG-ova. Rezultat je to i naslijeđenog sustava doktrine “velikog skoka” - favoriziranje velikih sustava. Zbog toga je prioritet nove udruge kontrola uvoza i pomoć malim proizvođačima kroz stabiliziranje tržišta.

"Potrebne su isplate u roku u cijelom lancu - tako će svi biti likvidniji, više poticaja malima i srednje velikima (da se diferenciraju potpore pravilnicima), potpora lokalnoj proizvodnji, zabrana klanja pomlatka, povoljni krediti na dulji rok, jačanje domaćeg uzgoja (rasadnici, sjemenarstvo), partnerstvo između države i privatnog poduzetništva, obrazovanje mladih u novom smjeru (za male, a ne velike sustave), novi porezni sustav...", nabraja Kovač temelje budućeg djelovanja nove udruge, čija je uloga osvijestiti ljude o problemu, a to nije samo pitanje sela, proizvodnje hrane, nego i sekundarnih i tercijarnih industrija - prerađivača, usluga..., koji ovise o proizvodnji hrane.

No hoće li u tome uspjeti i hoće li seljaci shvatiti da je ovo možda zadnji pokušaj da se ujedine i dobiju novac Europske unije nije lako povjerovati jer su već i pri izboru predsjednika (volontera) na osnivačkoj skupštini pokazali manjak jedinstva. Većinom glasova na mjesto predsjednika udruge Život izabran je Antun Laslo, a dopredsjednici su Nikola Pajek i Zvonko Pipić.

Stočar i ratar Ivan Klasnić iz Kobaša učlanio se u udrugu Život jer smatra da se samo zajedno seljaci mogu izboriti za bolje uvjete. No na samom početku je, kaže, razočaran.

"Očekivao sam da će za predsjednika biti izabran neki mladi poljoprivrednik s rezultatima, a ne čovjek koji je već "potrošen" i koji se mnogima do sada zamjerio. Tako na osnivačku skupštinu nije došao ni predsjednik krovne udruge poljoprivrednika Matija Brlošić", kaže Klasnić. 

IZVOR: Glas Slavonije